Ako vam biljke izgledaju kao da posustaju, možda nemaju dovoljno mjesta u teglici i možda ih treba presaditi. Presađivanje je vrlo stresno za biljku i treba znati odrediti kad ju presaditi. Drvenaste biljke zadržavaju više vlage pa ih treba i rjeđe zalijevati.
Vrijeme i učestalost presađivanja određuje i sama biljka pa tako nije svejedno je li riječ o biljci koja cvate ili je u pitanju zelena biljka. Usto učestalost presađivanja određuje i brzina kojom biljka raste. One spororastuće sigurno će trebati presađivati rjeđe nego biljke koje brzo rastu.
Uobičajeno biljke presađivati na završetku faze mirovanja, nakon zimskih dana. No jednako tako može ih se presaditi ako primijetite da nešto s njima nije u redu ili da su prerasle posudu u kojoj su posađene, odnosno da je korijenje potpuno ispunilo tu posudu.
Biljka se presađuje u posudu koja je broj veća od one u kojoj je do sada rasla i najbolje je uhvatiti određen ritam i presađivati, recimo, svake dvije do tri godine u isto vrijeme godine. Naravno, to ne znači da se, ako je potrebno, taj ritam ne smije skratiti ili produljiti. Univerzalnog savjeta nema, biljke treba promatrati i otkrivati njihove potrebe. Kod odabira supstrata možete odabrati onaj univerzalni za sobno bilje koji je bogat humusom. Neke biljke, poput azaleja i rododendrona, trebaju poseban, kiseli supstrat. Slonova noga i juka pak trebaju supstrat bogat kokosovim vlaknima koja će brzo propustiti vlagu i tako sačuvati biljku od truljenja. A ono je zapravo jedan od glavnih razloga zašto sobno bilje i propada jer najčešće se pretjera sa zalijevanjem.