Svake se godine Floraart najavljuje, u nedjelju koja prethodi tjednu izložbe, pratećom prigodnom manifestacijom „Cvijet u srcu grada“, koja se odvijala na Trgu bana J. Jelačića.
Poznati zagrebački cvjećari i uzgajivači ukrasnog bilja u živopisnim nošnjama, zakriljeni šestinskim suncobranima, nude građanstvu po povoljnim cijenama cvijeće i drugo ukrasno bilje, vrtlarski pribor, supstrate, posude i dr. Uvijek su to bile prilike kad bi Floraart i samom najavom zapljusnuo gradske ulice i trgove iznimnom proljetnom živošću u bogatstvu cvjetne ljepote, postajući tako i turistička atrakcija Zagreba i prije otvaranja same izložbe.
Pleter od cvijeća
Floraart 1996. se želi predstaviti građanstvu kao prozor u bolju budućnost te ističe slogan „Cvijet za bolji svijet“. Prostor Prisavlja oplemenjen je novim oblikovnim elementom – vodenicom u funkciji sa slapištem, vodotokom, ribama, nastambama za male domaće životinje, što čini izložbeni prostor dječje igre neobično zanimljivim. Na vanjskim cvjetnim gredicama pojavljuje se motiv iz starohrvatske sakralne arhitekture – pleter od cvijeća.
Godine 1997. izložba se odvija pod geslom „Radost i ljepota življenja“. Na dječjem igralištu ugrađuju se sprave za igru po kojima Prisavlje postaje najomiljenije mjesto za igru u gradu, i to tijekom cijele godine.
Koloristički razigrane cvjetne senzacije blistale su cijelim izložbenim prostorom, a poseban detalj koji je obilježio osvajanje europskog i svjetskog prvenstva Boćarskog kluba „Zrinjevac“ bile su zlatno-žute cvjetne boće.
Sedmi Floraart na Prisavlju 1998. postaje na neki način znakovit. Sve kao da nas podsjeća na zgusnutu povijest Hrvata kojima se eto u proteklih sedam godina, nakon milenijskih mijena, ostvarila država Hrvatska o kojoj su generacije naših predaka sanjale od stoljeća sedmog. Raskošni cvjetni motivi na vanjskom i unutarnjem prostoru posvećeni su hrvatskim gradovima na Dunavu, Iloku i Vukovaru. Kao centralni dio cvjetne kompozicije unutarnjeg prostora pojavljuje se poznata Vučedolska golubica.
Vanjski prostor želi nam predočiti sliku slavonskih polja po kojima su razbacani žuti cvjetovi suncokreta.
Izložene žalosne ruže
Godine 1999. Floraart nas vodi „Ljepoti ususret...“, kao uvod u proslavu Velikog jubileja 2000. Susret s trećim milenijem potiče nas na razmišljanje o značenju razvitka perivojne kulture hrvatskih gradova te o njenim učincima na kulturu svakodnevnog života. Vanjski prostor oplemenjen je novim biljnim vrstama. Prvi put pojavljuju se „žalosne ruže“ (Rosa pendula) uz rub fontane te čine prekrasnu kulisu vodoskoku. Na cvjetnim gredicama, uz obilje ljetnog cvijeća, prikazani su novi elementi oblikovanja: niske bordure (od Santoline chamaecyparisus), kuglaste forme (Ligustrum japonicum „Variegata“, Ligustrum jonandrum „Ovalifolia“).
Erupcija ljepote
Na unutarnjem prostoru kompozicija od 20 cvjetnih rijeka koje se ulijevaju jedna u drugu i i simboliziraju proteklih 20 stoljeća i golema Zemljina kugla od cvijeća pred vratima 21. stoljeća. Kao i svakog proljeća, tako i 2000. godine Floraart budi erupciju cvjetne ljepote.
Stilizirani cvjetni smjerokazi simboliziraju poruke slobode, okrenute optimizmu, radosti, nadi i vremenu budućnosti. Na dječjem igralištu pojavljuje se cvjetni detalj „Paun“ kao originalna instalacija u prostoru, kombinacija drvene skulpture i cvjetne gredice.
Postupnim razvijanjem tematsko-sadržajne i oblikovno-uređajne fizionomije cvjetna manifestacija Floraart profilirala se kao trajni proces sveobuhvatnog obrazovanja, informiranja i odgajanja u području njege, zaštite i unapređenja okoliša.
