S obzirom na to da je Vlada RH nedavno dala na javnu raspravu “hrvatski” model o energetskoj obnovi stambenih zgrada, Hrvatska udruga proizvođača toplinskih fasadnih sustava organizirala je o toj važnoj temi panel diskusiju. Osim ekonomske opravdanosti takve obnove, primjerice, uštede na grijanju i hlađenju su između 40 i 50 posto, na nju obvezuju i zakoni EU. Stručnjaci iz Hrvatske te gosti iz Slovenije i Estonije, koji su iznijeli iskustva iz svojih zemalja, naglasili su i nekoliko koristi ovakvog projekta. Tako se ističe značajan doprinos smanjenju energetskog siromaštva, posebno u manje razvijenim dijelovima Hrvatske, jer prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj više od dvije trećine stanovništva izdvaja više od 10 posto prihoda za plaćanje energenata te se smatraju energetski siromašnim. Naglašene su i zdravstvena i ekološka korist, potkrepljujući to činjenicom da 90 posto života provodimo u zgradama. Obnova je učinkovit način poboljšanja mikroklime u unutrašnjosti zgrada, čime se utječe na fizičko i mentalno zdravlje te kvalitetu života.
Istodobno se smanjuju i potrošnja energije, znači, manja je i emisija štetnih plinova i CO2 u atmosferu. Energetska obnova je naša obveza i od 2020. godine potrošnja energije mora se smanjiti 20 posto. Prijedlogom programa energetske obnove zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, do kraja 2015. planira se pokrenuti i obnoviti 200 zgrada javnog sektora. Dok javne zgrade u Hrvatskoj predstavljaju manje od 5 posto ukupnog fonda, stambene zgrade čine 27 posto svih zgrada u Hrvatskoj. Obnova znači i otvaranje novih radnih mjesta.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’