Toplo-hladna priča s cijenama nekretnina nastavlja se i početkom ove jeseni. Dok su za proljetnih i ljetnih mjeseci stizali podaci da se tržište nekretnina polako oporavlja i kako su se cijene stabilizirale, dosegnuvši svoje realne vrijednosti, američki poslovni portal Business Insider objavio je listu 9 najlošijih tržišta nekretnina. Hrvatska je zauzela 8. mjesto, a u društvu je Portorika, Cipra, Singapura, Španjolske, Grčke, Ukrajine, Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prema njihovim podacima početna cijena nekretnina u Hrvatskoj padala je 2,42 posto iz godine u godinu. Nakon 2014. zabilježen je porast od 1,25 posto, da bi do drugog tromjesečja 2015. cijene pale 0,60 posto.
Banke opet financiraju
I dok je pad cijena sjajna vijest za kupce i posrednike pri kupoprodaji, potencijalni prodavatelji sa svakim snižavanjem cijena nisu zadovoljni. Podaci temeljeni na različitim izvorima daju realnu, ali globalnu sliku za cijelu zemlju. Na mikrorazini može se uočiti kako se porast interesa za nekretnine razlikuje od regije do regije.
I dalje je najživlje tržište nekretnina uz obalu i u Zagrebu. U metropoli je posljednjih mjeseci uočena i jedna zanimljivost – sve se više traže stanovi u novim zgradama.
– Posljednjih mjeseci uočili smo taj trend iz razgovora s našim klijentima. O tome smo uglavnom nagađali prošlih godinu-dvije, sad se pokazalo kao ispravno razmišljanje – ističe Boro Vujović, direktor Opereta nekretnina, dodajući kako su banke ponovno spremne financirati projekte stanogradnje, a prema povratnim informacijama većina se zgrada proda u fazi gradnje temelja.
Važan energetski razred
Donedavno mišljenje da su novogradnje lošije od starih gradnji promijenio je i višegodišnji zastoj u prodaji stanova te svijest građevinara da moraju graditi kvalitetno, s kvalitetnim materijalima, i kako su potencijalni kupci svjesni da zgrada u kojoj žele kupiti stan mora biti i visokih energetskih razreda – A ili B. To ujedno znači i manji trošak budućih režija, a to nije zanemariv podatak ako pretpostavimo kako će cijene energenata, pa posljedično i režija i ubuduće rasti. Zanimljivo je primijetiti i kako se mijenja praksa u kojoj su svi stanovi u zgradi, možda izuzev stanova u prizemlju ili suterenu, imali istu cijenu. Kupcima su danas najzanimljiviji viši katovi jer je manja buka i bolji pogled, i tradicionalno – prvi kat zbog laganijeg pristupa ako zgrada nema dizalo.
– Za stanove na višim katovima postoji veće zanimanje kupaca, bez obzira na to što sada postižu višu cijenu. Ona se doista može opravdati jer nude određenu kvalitetu života – zaključio je Boro Vujović.
>>Zbog potražnje studenata porasle cijene najma: u Zagrebu kvadrat skuplji za 5 posto
