Open House Zagreb prvi je put održan lani u listopadu. Organizatori su tada promovirali 35 atraktivnih objekata koji fizički i simbolički predstavljaju neke od najboljih arhitektonskih primjera Zagreba. Ponudili su time nove vizure grada te osobne poglede na objekte iz različitih vremenskih epoha i različitih namjena, objekte čije su tajne tijekom Festivala bile razotkrivene. U festivalska vođenja bila su uključena 42 arhitekta, povjesničara umjetnosti, konzervatora, knjižničara, antropologa, arhivista, dizajnera, kustosa, dva akademika i urbane sociologinje, dok je u realizaciji programa sudjelovalo 30 volontera, uglavnom studenata. Sve to, uz naravno dobar odaziv građana, potaknulo je organizatore na novo izdanje ovog festivala.
Od 18. do 20. listopada očekuje nas tako drugi Festival Open House Zagreb. Uoči drugog izdanja OHZ-a, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju održana je konferencija za medije kojoj su prisustvovali Dubravka Vrgoč, kreativna ravnateljica OHZ-a, prof.dr. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i predstavnik Savjetodavnog odbora OHZ-a, prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, profesor emeritus na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Iva Mihoci, viša kustosica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, David Gabelica, član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. i Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica OHZ-a, uz moderiranje novinarke i urednice Ivane Antunović Jović.
Razumijevanje arhitekture
– Ono što se izdvojilo u pozitivnoj procjeni festivalskih učinaka je da je Festival uspio građane i turiste potaknuti na razmišljanje o vrijednostima grada i njihovoj ulozi u njegovu stvaranju te ih motivirati da se zalažu za dobro osmišljeno, planski izgrađeno okruženje. Time je napravljen iskorak u razumijevanju arhitekture i izvan struke što kod nas nije slučaj – izjavila je na konferenciji za medije kreativna ravnateljica Festivala Open House Zagreb Dubravka Vrgoč.
Dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i predstavnik Savjetodavnog odbora OHZ-a Bojan Baletić izjavio je: – Struka je apsolutno oduševljena i pokazala se iznimno zainteresirana za ovu manifestaciju uslijed potrebe da na neki način formira arhitektonsko nasljeđe i suvremena arhitektura pa i najrecentnije situacije koje su se otvorile ili se konstruiraju tako da vjerujem da će uvijek biti objekata vrijednih pažnje.
Nadovezujući se na izniman uspjeh prvog festivala, druga je festivalska sezona koncipirana oko nekoliko tematskih cjelina. "Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa" "Viktor Kovačić" i "Urbane cjeline". Prva cjelina se nametnula realnom situacijom obnove mnogih zagrebačkih javnih i osobnih prostora, institucija i privatnih zgrada oštećenih tijekom dva potresa koji su godine 2020. devastirali grad. Tema pod nazivom "Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa" upoznat će građane sa specifičnim procesom obnove većinom baštinskih zgrada te u pojedinom primjerima i s obnovama koje nisu povezane s potresom, a posjetitelji će uz stručno vodstvo moći razgledati: Umjetnički paviljon, Trg Kralja Tomislava 22, Kuću Kallina, Gundulićeva 20, Stambeno-poslovnu zgradu Radovan, Masarykova 22, Peti kupe, Trnjanska cesta 5, Kompleks Instituta Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, Gimnaziju Tituša Brezovačkog i brojne druge atraktivne gradske lokacije u koje inače javnost nema pristup. Tema "Viktor Kovačić" veže se uz dvije važne obljetnice: 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti velikoga hrvatskog arhitekta koji je proglašen i ocem moderne hrvatske arhitekture. Svi će zainteresirani posjetitelji uz stručno vodstvo moći razgledati: Palaču Zagrebačke burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih velikana 3, Crkvu sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića 64, Zgradu Oršić-Divković, stan Viktora Kovačića, Masarykova ul. 21, Kuću Frank, Hebrangova 33/Mažuranićev trg 1 te Rokov perivoj. Tema "Urbane cjeline" predstavit će neke od dijelova grada koji izazivaju veliku pažnju građana kao što su Cvjetno naselje, Zapruđe ili pak Dežmanov prolaz.
U sklopu Festivala organizirat će se i tema pod nazivom "Susret s arhitektom" koja podrazumijeva razgovore s iznimno značajnim arhitektima koji su obilježili pojedine epohe – Hildegard Auf-Franić, Brankom Silađinom i Milanom Šosteričem. – Želja nam je i ove godine tijekom nekoliko dana razotkriti naš grad iz onih vizura koje još nisu viđene niti su bile prepoznate u svakodnevnim itinererima naših građana – zaključuje Vrgoč.
– Nakon velikog uspjeha prvog, veselje je bilo pripremati drugo izdanje festivala – izjavila je Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica OHZ-a i dodala: – Radi se o velikom projektu i pripremi koja je trajala od završetka prošlogodišnjeg festivala. Tu bih posebno istaknula stručni žiri u sastavu Zrinka Barišić Marenić, Jelena Skorup Juračić, Ivana Haničar Buljan, Ivana Borovnjak, Senka Dombi, Dubravka Vrgoč i Tonči Žarnić koji su stavili na raspolaganje svoje znanje, a koje smo pretočili u program koji ćemo predstaviti građanima.
Ovaj je festival specifičan i po velikom odazivu volontera, uglavnom studenata koji koriste priliku za stjecanje novih znanja, a dolaze iz cijele Hrvatske, Slovenije, BiH, a ove godine jedna volonterka dolazi čak iz Švicarske ne bi li na ovaj način upoznala arhitekturu i ljude grada Zagreba.
Projekt se organizira u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Zagreba, a prepoznali su ga i podržali sponzori: Međunarodna zračna luka "Franjo Tuđman", OTP banka, Oktavijan, Regeneracija Zabok, Landmark, Heidelberg materials te Infobip, pokrovitelj mobilne komunikacije. Prijave na posjet su obavezne preko web-stranice Festivala, a OHZ-ov partner mobilne komunikacije Infobip će dijeliti informacije o objektima, kao i o terminima te preostalim mjestima za posjetitelje.
Pitali smo Dubravku Vrgoč koji je ultimativni cilj festivala, evo što je rekla:
– Festival Open House Zagreb zamišljen je kao promocija najatraktivnijih zagrebačkih arhitektonskih djela te susret građana s arhitektima, građevinarima, investitorima i vlasnicima objekata. Festival potiče razmišljanja o vrijednostima grada i ulozi stanovnika u njegovu stvaranju te ih motivira da se zalažu za dobro osmišljeno, planski izgrađeno okruženje. To uključuje i promišljanja načina na koji se arhitektura bavi ekološkom, socijalnom i gospodarskom održivošću. Open House festivali već više od tri desetljeća fokusirani su na predstavljanje urbanih krajolika. Ovaj jedinstveni format javnog angažmana od svog prvog londonskog izdanja 1992. godine odjeknuo je u gradovima diljem svijeta i danas mreža festivala broji 60 gradova na svim kontinentima, poput Londona, Beča, Milana, Lisabona, Miamija… Godine 2023. u mrežu festivala Open House Worldwide primljen i Zagreb. Open House događanjima u svijetu godišnje nazoči gotovo milijun ljudi, a zabilježeno je dva milijuna posjeta objektima koje prati i oko 18.000 volontera, najčešće studenata i građana koji svojim doprinosom čine Festival vidljivijim. Svi program su besplatni, a uključuju velik angažman organizatora i volontera.
Među najposjećenijima
Ono što se izdvojilo u pozitivnoj procjeni festivalskih učinaka je da je zagrebački Festival prošle jeseni uspio ponuditi građanima stručnim vodstvima informaciju o dijelovima grada koji do sada nisu bili pristupačni javnosti, ali omogućiti im i aktivnu ulogu u urbanim procesima grada u kojem žive ili ga posjećuju. S jedne strane oni su imali priliku upoznati se s urbanističkim planovima i arhitektonskim vizijama kvartova u kojem žive, a s druge strane ući u neke institucije u koje nikada bi bili u prilici ući. Time je također načinjen iskorak u razumijevanju arhitekture i izvan struke što kod nas nije slučaj. Festival je pobudio interes brojnih medija, dok su posjetitelji osim stanovnika grada Zagreba i okolice dolazili i iz drugih gradova te država iz okruženja. Preko svjetske mreža Open House Worldwide Festival je omogućio promociju Zagreb kao destinacije u koju će ubuduće dolaziti i više posjetitelja kako bi otkrivali arhitektonske izglede glavnog hrvatskog grada.
Na to je kreativna direktorica festivala dodala:
– Na Summitu Open House Europe održanom u prosincu 2023. u Lisabonu Open House Zagreb, uz Tiranu i Kopenhagen izdvojen je kao jedan od najperspektivnijih europskih festivala te je naglašena njegova inovativnost upravo u bliskom povezivanju s arhitektima i strukom što daje festivalu i u europskom kontekstu novu dimenziju. Ove godine odabirom tri različite teme kao i susretima s arhitektima građani će moći sagledati iz stručnog kuta procese obnove koji su rijetko pristupačni ili gotovo nikada nisu pristupačni građanima, arhitekturu Viktora Kovačića ispričanu rječnikom stručnjaka, prošetati s urbanistom ili arhitektom kvartovima u kojima žive ili ih zanimaju te razgovarati s nekim od najvećih arhitekata našeg vremena – zaključila je.
