Hrvatski su arhitekti izravno suočeni s izazovom postizanja energetske učinkovitosti – zbog europske direktive Hrvatska je kao članica EU dužna osigurati da do 2020. godine sve zgrade moraju biti projektirane kao zgrade gotovo nulte energije, naglašeno je 10. svibnja na obilježavanju Dana Hrvatske komore arhitekata (HKA) u Starogradskoj vijećnici.
Primjeri iz domaće i inozemne arhitektonske prakse izloženi na Danu HKA-a pokazali su da taj pothvat nije neizvediv, a teme predavanja mogle su se svrstati pod zajednički nazivnik "održivi razvoj" te održivo prostorno planiranje i arhitektonsko projektiranje.
Kao dobar uzor odgovorne arhitekture u izlaganjima se istaknula danska arhitektura, čija je arhitektica Rie Øhlenschlæger na prikazu zgradarstva gotovo nulte energije pokazala važnost dobrih nacionalnih arhitektonskih politika za održivi razvoj.
- Arhitektura je odraz vremena i društva u kojem je stvorena. Arhitekti su uvijek bili i jesu, pozitivna, napredna i produktivna snaga hrvatskog društva. Kao Komora spremni smo našim članovima osigurati najbolje uvjete usavršavanja i nadogradnje postojećih znanja, kako bi bili i ispred zahtjeva koje ovo vrijeme dinamičnih promjena pred nas stavlja - naglasila je predsjednica HKA dip. ing. arh. Željka Jurković.
Kao primjeri dobre inozemne prakse predstavljeni su i drveni montažni niskoenergetski vrtići slovenskog arhitekta Ruperta Golea, ali i mogućnosti renovacije starih prostora školskih zgrada uz korištenje drvnog materijala u austrijskom primjeru energetskog konzultanta DI Armina Knotzera. Profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izložio je primjere i ideju koja stoji iza pasivnih kuća, standarda niskoenergetske izgradnje, čiji je prvi primjerak izgrađen prije više od 25 godina.
U Hrvatskoj je zasad izgrađeno dvadesetak pasivnih kuća, a kao jedan od pozitivnih primjera Miščević, voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska, istaknuo je višestambenu zgradu u Koprivnici koja je prva iz programa društveno poticajne stanogradnje.
- Gotovo nula energetsku zgradu nije problem isprojektirati, samo je pitanje koliko ona košta. Problem je isprojektirati jeftinu gotovo nula energetsku zgradu.“, smatra hrvatska arhitektica Željka Hrs Borković. U njenom su izlaganju prisutni vidjeli primjer domaćeg projekta poslovnog kompleksa Tehnološkog parka Varaždin, koji pokazuje da zgrade gotovo nulte energije zahtijevaju pomno planiranje i analizu troškova, da bi se postigli minimalni troškovi u kasnijem korištenju zgrade.
- Kao profesija koja ima ključnu ulogu u kreiranju izgrađenog okoliša, mi – arhitekti svijeta – uvjereni smo da je još uvijek sve moguće, ako se poduzmu konkretni i inovativni koraci, kako bi se promovirao okoliš s manje ugljika, prilagođen novim klimatskim uvjetima.“, stoji u Manifestu za odgovornu arhitekturu sa Summita COP21 održanom lani u Parizu, a koji je prisutnima pročitala predsjednica Komore Jurković. Ovaj Manifest naime, kako je naglašeno, odlično ocrtava cijelu problematiku energetske održivosti i arhitekture.
Skup je otvorio predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki, a prisutne je pozdravio i pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras, pod čijim se pokroviteljstvom Dan Hrvatske komore arhitekata održava. Veleposlanstvo Kraljevine Danske događaju je dalo značajnu potporu te se prisutnima ovom prigodom obratio i danski veleposlanik NJ. E. Anders Christian Hougård.
