12.12.2013. u 10:00

Prosinac je miran mjesec u vrtu. Kada je tlo smrznuto, a naši prsti ne mogu izdržati na otvorenom dulje od pola sata, jasno je da vrtne aktivnosti moramo svesti na minimum. Ili jednostavno obaviti ono što moramo i brzo požuriti natrag u kuću, na toplo. U takvim prilikama ja sam posebno osjetljiva na ptice i divim se njihovoj izdržljivosti i snalažljivosti. No istodobno sam i tužna jer znam da mnoge od njih, zbog hladnoće i nedostatka hrane, neće dočekati proljeće.

Prosinac je miran mjesec u vrtu. Kada je tlo smrznuto, a naši prsti ne mogu izdržati na otvorenom dulje od pola sata, jasno je da vrtne aktivnosti moramo svesti na minimum. Ili jednostavno obaviti ono što moramo i brzo požuriti natrag u kuću, na toplo. U takvim prilikama ja sam posebno osjetljiva na ptice i divim se njihovoj izdržljivosti i snalažljivosti. No istodobno sam i tužna jer znam da mnoge od njih, zbog hladnoće i nedostatka hrane, neće dočekati proljeće.
Među njima posebno su osjetljive različite vrste sjenica, poput plavetne sjenice, koju je tako lijepo vidjeti u vrtu tijekom proljeća. Za njih u vrtu postavljam i kućice s ulazom, koji ne smije biti veći od 2,8 cm. Zahvaljujući tome, ali i redovitu hranjenju tijekom zime, moj je vrt u proljeće ispunjen ptičjim pjevom.

Zašto hraniti
Hranjenje ptica na neki je način miješanje u prirodu. No mi smo se ionako već odavno umiješali u živote i sudbinu tolikih vrsta životinja, da zapravo i nemamo previše drugih mogućnosti.

Svinjska mast ili goveđi loj najboji su zimski izvor masnoće za ptice.
Mnoga su prirodna staništa izgubljena pa ptice zimi nemaju dovoljno mjesta na kojima mogu skupljati bobice i sjemenke. Još im je teže doći do masnoća životinjskog podrijetla koje bi zamijenile kukce i crviće kojima se hrane tijekom sezone. To su razlozi zbog kojih su se vrtlari uključili i pomažu sve više i sve češće. Zahvaljujući tome, ptice opstaju na određenom teritoriju i ne odlaze dalje, čak ni u proljeće. Mjesto gdje ima hrane i kućica za gniježđenje prihvatit će kao svoj dom i godinama ostati na istom mjestu.

Osim masnoće, pticama su važne i sjemenke, ali i druga hrana poput grožđica ili kikirikija.

Čime hraniti
Sjemenke prosa, zobi i suncokreta najčešće se nalaze u komercijalnim kombinacijama ptičje hrane. Naša kreativnost, naravno, ne treba završiti na tome. Ptice rado jedu i kikiriki, grožđice, lješnjake, orahe, pa čak i suhe smokve. No kada je riječ o izvoru masnoće, izbor je ipak malo sužen. Najbolje je ako možemo nabaviti goveđi loj, a još je bolje ako ga mesar može usitniti u stroju za mljevenje mesa. No ako je to problem, masnoću možemo osigurati i svinjskom masti ili čak kikiriki maslacem. Te su komponente zimi čak i važnije nego sjemenke jer su energetski bogatije, pa ptice lakše podnose hladnoću. Ipak, najviše će uživati ako napravimo mješavinu masnoće i sjemenki i od nje napravimo kuglice.


Smjesa masnoće i sjemenki odlično prianja uz češere bora, koje možemo skupiti u prirodi.

Zimska poslastica

Kuglice za ptice izrađene od mješavine sjemenki i masnoće mogu se staviti u mrežicu i objesiti na grane drveća. Tako, uostalom, i ja hranim ptice u svom vrtu već godinama i uživam ih gledati kako veselo dolijeću i zobaju. No ove godine napravila sam nešto drugo. Od nekoliko grančica smreke i bršljana isplela sam klasičan vijenac. Međutim, umjesto vrpcama ili kuglicama, taj sam vijenac ukrasila jabukama i češerima ispunjenima mješavinom masnoće i sjemenki. Budući da je hladno, masnoća će ostati kruta i čvrsto držati sjemenke uz udubine na češeru, pa one neće ispast čak ni kada ptice slete na njih. Ovaj ukras neka je vrsta adventskog vijenca za ptice. Uostalom, zar i one ne zaslužuju osjetiti duh blagostanja?

Zahvaljujući hladnoći, smjesa masti i sjemenki držat će se čvrsto uz češere.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije