vrtlarenje

Želite li saditi voće, proljeće je idealno za ovih 7 vrsta, ali ne i za ovu voćku

sadnja trajnica vrt cvijeće
Shutterstock
26.03.2021.
u 07:25

Ako zbog loših vremenskih uvjeta kasnite sa sadnjom, pripremljene sadnice možete smjestiti u hladnjaču na temperaturi od 1 do 3 stupnja, a korijen prekrijte vlažnim pijeskom ili piljevinom

Sadnja voćki važna je mjera pri podizanju voćnih zasada koja uvelike utječe na kvalitetu budućeg voćnjaka. Većina voćara i agronoma složit će se kako je voćke najbolje saditi ujesen, za vrijeme mirovanja vegetacije, a s pripremama bi trebalo početi već dva ili tri mjeseca prije. No, dobri rezultati mogu se postići i proljetnom sadnjom koja, u usporedbi s jesenskom, ima prednost u tome što je zemljište već pripremljeno - rastresitije je, mekše i podatnije zbog zimskog utjecaja mraza.

Foto: pixabay

No, mislite li krenuti u proljetnu sadnju voćki, ne čekajte ni trena - zakasnite li sa sadnjom voćke, lošije će se primati, razvijati i kasnije će dati plodove. Ova sadnja obično se obavlja već u veljači i početkom ožujka u toplijim krajevima poput Dalmacije, dok u kontinentalnim krajevima može potrajati sve do sredine travnja, ovisno o tome kad ostala vegetacija krene bujati.

Ako zbog loših vremenskih uvjeta kasnite sa sadnjom, pripremljene sadnice možete smjestiti u hladnjaču na temperaturi od 1 do 3 stupnja, a korijen prekrijte vlažnim pijeskom ili piljevinom. Prije nego što ste spremni saditi, iskopajte rupe promjera 1 do 1,5 metra i dubine malo veće od pola metra. Korijen sadnice skratite oko 30 cm do vrata, a nakon sadnje dobro pognojite.

sadnja trajnica vrt cvijeće
1/9

Ovih vrste odlično reagira na proljetnu sadnju:

Jabuka

Kod sadnje svakog voća bitan je početak - dobar odabir sadnog materijala. Osim što je važno znati od koga se kupuju sadnice, vrlo je bitno odabrati i pravu sortu jer veliki uspjeh u proizvodnji čini dobro izabrana sorta. Vodeće sorte u suvremenim zasadima jabuke u našim područjima danas su idared, zlatni delišes, jonagold, melrose i granny smith. Zbog nedostatka iskustva većina početnika odlučuje se za sadnju jabuka bez detaljnog planiranja, što ima nekoliko prednosti, ali i mana. Ovako posađene sadnice narastu do 10 metara i imaju široke krošnje te su iznimno plodne, no teško ih je brati, a znaju roditi i do 200 kg jabuka koje se pri padu na tlo natuku.

Foto: Dom i vrt

Kruška

Uprkos tome što postoji velik broj sorti kruške, u proizvodnji se preporučuju one koje su najbolje u pojedinim epohama sazrijevanja. U zemljama koje su vodeće po proizvodnji kruške u Europi dominiraju sljedeće sorte: abate fetel, konferans i viljamovka. U našim područjima najbolje uspijevaju kruške sorte junska ljepotica, moretinijeva rana i santa maria, koje brzo i sazrijevaju. Kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka, s time što bolje podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uvjete za uzgoj nalazi i u području semiaridne klime. No kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.

Foto: pixabay

Breskva

Pri odabiru sadnice breskve u rasadniku izaberite onu koja je stara oko godinu dana. Sadnica koje je starija od dvije godine teže se privikava na novu sredinu i zato ih treba izbjegavati pri kupnji. Vaša mala breskva trebala bi izgledati zdravo, bez znakova bolesti poput smeđeg ili žutog lišća, rupa ili crnih točaka po lišću, usporenog rasta ili oštećenog korijena. Breskva za razliku od drugog voća zahtijeva da određeno razdoblje provede pod mrazom. Breskva je samooprašujuća, tako da možete posaditi samo jedno drvo i ono će rađati plodove, a najbolje ju je posaditi dok miruje, zimi ili u veoma rano proljeće.

Foto: Dom i vrt

Šljiva

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća na ovim područjima spada u grupu koštuničavog voća. Šljive rastu vrlo rano i osjetljive su na proljetne mrazove pa je jako važno odabrati teren za uzgoj nagnut na južnu stranu kako bi zasad što dulje grijala sunčeva svjetlost. Redove slažite u smjeru sjever - jug, a izbjegavajte sadnju na ravnicama i udolinama i birajte brežuljkasta područja. Sadnja se obavlja u proljeće kada biljka miruje, a među biljkama odaberite razmak od 4 do 5 metara. Kod nas najbolje uspijevaju vrste stanley, čačanska rana te wagenheim.

Višnja

Višnje su posebno osjetljive na temperaturu i padaline. Raspored padalina tijekom vegetacije bitan je u fazi rasta ploda, a posebno u fazi bubrenja i dozrijevanja. Iako je otporna na niske temperature i može izdržati do -28 stupnjeva, pri odabiru parcele imajte na umu mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazova. Veće količine padalina u fazi dozrijevanja plodova uzrokuju pucanje i izraženije napade bolesti i štetočina. Planirate li se baviti intenzivnim uzgojem višanja, pobrinite se da je vaše zemljište duboko, dobro drenirano i plodno, jer korijen pri vlažnim zemljištima počne trunuti, a neće uspijevati ni na alkalnim zemljištima.

Foto: Dom i vrt

Orah

Mnogi mladi nasadi oraha, nažalost, propadaju već u godini sadnje zbog nebrige vlasnika. Najveća pogreška većine voćara je njihovo shvaćanje da su, nakon što su posadili voćnjak, mirni i ne moraju se brinuti. Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Prije same sadnje, kao i kod svih voćnih vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-ak minuta u žitku smjesu svježe kravlje balege, zemlje i vode. Voćka se mora posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac (2-3 m) koji će pomoći formirati ravno i uspravno deblo i produljnicu.

Foto: Dom i vrt

Limun

Prostor pogodan za smještanje limuna obiluje svjetlom, a maksimalni dnevni raspon temperature smije biti do 20 °C. Uz veliku količinu svjetla i što manje dnevne promjene temperature te uz dnevnu prosječnu temperaturu u prosjeku nešto veću od 17 °C možemo očekivati cvjetanje i rađanje tijekom cijele godine. Guste grane orežite pa će biljka dobivati više svjetlosti u zimskim danima. Biljke koje rastu u zatvorenom prostoru kukci ne mogu oprašiti pa ćete, želite li plodove, to morati obaviti sami uz pomoć kista ili metlice za prašinu.

sadnja trajnica vrt cvijeće
1/10

Savjet plus

Za razliku od jabuka i krušaka, trešnje iznimno teško podnose proljetnu sadnju. Većina voćara reći će da se proljetnom sadnjom trešnje jedna godina “baca”, zbog toga što se korijen nema dovoljno vremena formirati. Trešnje posađene u proljeće stoga ljeti trebaju puno više vode kako se ne bi posušile biljke, a ukorijene se tek nakon nekoliko godina. Kako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji, potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.

Za svakodnevnu inspiraciju pratite nas i na Instagramu!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije