Vrtlari bez iskustva vrlo često misle da sa završetkom aktivnog rada u vrtu završava i naše djelovanje. Međutim, oni koji malo bolje poznaju vrtlarenje znaju da je dio izvan sezone izuzetno bitan da bismo se što kvalitetnije pripremili za sljedeću sezonu. Kada se radi o radovima izvan sezone, prvenstveno se misli na planiranje.
Uz planiranje, tijekom zime trebali biste se usredotočiti i na dodatnu edukaciju iz vrtlarenja. Vrlo često nam se dogodi da se zacementiramo u ustaljene obrasce, načine razmišljanja te smo zatvoreni za nove spoznaje i iskustva. Odredite jedno područje koje ste dosad malo ili nimalo istraživali te pronađite što više informacija i iskustva drugih vrtlara. Ako pretražujete preko interneta, budite pažljivi s time koje ćete informacije smatrati ispravnima, posebno se to odnosi na vrtlare početnike. Kao i u svakom području, tako su i u vrtlarenju osobna iskustva jedinstvena. Jedno od područja koja možete istraživati su i kukci i ptice, odnosno važnost hotela za kukce i kućica za ptice te njihova izrada, važnost urbanog vrtlarenja, biološka zaštita bilja, prihrana bilja itd.
Pokušajte za početak napraviti što realniju sliku i trenutačno stanje vašeg vrta. Možda pomognu pitanja: Koliko imam biljaka? Kakvo je zdravstveno stanje biljaka? Koji tip tla imam u vrtu? Kakvi su uvjeti u vrtu? Kako korak po korak isplanirati vrt, na što sve treba misliti, što treba pripremiti unaprijed...
Nakon pametnog odabira biljaka, sljedeći je korak odrediti njihovu količinu. Sastavite popis te obratite pažnju koliko vremena možete posvetiti vrtu. To je važno zato što su neke biljke vrlo zahtjevne za održavanje pa, ako nemate vremena svaki dan zalijevati ih, okapati i prihranjivati, možda je bolje odustati. Ako nemate vremena, radije odaberite biljke jednostavnije za uzgoj kao što su salata, rotkvica, jagode, tikvice, mrkva, peršin, celer, blitva, grašak, luk, češnjak ili mahune.
Potom je potrebno obratiti pozornost na plodored. On se primjenjuje se zato što sadnja biljaka godinama na istom mjestu može poprilično iscrpiti tlo. U takvom tlu utočište pronalaze štetočine i bolesti, a najbolje uspijeva samo korov. Međutim, dobrim planom izmjene usjeva biljke će imati optimalne uvjete za rast, a time biti otpornije na bolesti i štetnike.
Osmislite plodored
Kod plodoreda, vrt je potrebno podijeliti na tri podjednaka polja koja ćete označiti abecednim ili numeričkim redom. Tako ćete ono polje na kojem je bila 3. grupa povrća na jesen pognojiti stajskim gnojem. U proljeće sljedeće sezone na to polje doći će povrće iz grupe 1. Na ovaj će način u iduće tri godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem. Ako je vaš povrtnjak mali i ne planirate ga gnojiti stajskim gnojivom te se držati plodoreda, varate se. Za svaki povrtnjak, bez obzira na njegovu veličinu, plodored je važan.
Naučite što s čim saditi
Sljedeća stavka na koju treba obratiti pozornost jesu dobri i loši susjedi. Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke druge biljke. Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli.
Dodajte začinsko bilje i cvijeće
Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica. Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje dobro uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima. Od jednogodišnjeg cvijeća u vrtu su obvezne kadife, cinije i neveni.
Ne zaboravite planirati prihranu
Poštujući pravilo plodoreda, možemo sa sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnojivo i u kojim količinama koristiti. Tako se zreli stajski gnoj u tlu razgrađuje iduće tri godine, a primjenjuje se prije uzgoja povrća koje ima velike potrebe za hranivima kao što su kupusnjače, tikvenjače, rajčica, krumpir, kukuruz i blitva. Treba pak napomenuti da gnojenje stajskim gnojem može uzrokovati velike štete u obliku truleži kod mahunarki i lukovičastog povrća.
Za svakodnevnu inspiraciju pratite nas i na Instagramu!
