Jedna od najstarijih europskih prašuma, Prašnik na zapadu Brodsko-posavske županije, zasad nije pretvorena u turističku atrakciju jer područje na kojemu se nalazi ni 20 godina nakon rata nije razminirano.
Edukacija za studente
U tom posebnom rezervatu šumske vegetacije, smještenom samo kilometar i pol od ceste koja spaja Okučane i Staru Gradišku, na 53 hektara površine nalazi se oko 1400 stabala hrasta lužnjaka i oko 50 stabala običnoga graba i bukve, starih i po 300 godina.
Prašnik je zaštićen prije 85 godina, a rezervatom je proglašen 1965.
Zaljubljenici u prirodu ondje žele postaviti edukacijske staze i druge sadržaje, ali ne mogu jer se tamo još ide na vlastitu odgovornost.
– Znamo da se šume stare od 80 do 120 godina sijeku, a u ovom posebnom rezervatu šumske vegetacije imamo hrastove stare tri stoljeća. Stoga bi to područje bilo veoma pogodno za studente šumarstva, koji bi mogli vidjeti što se događa sa šumom kojom čovjek ne upravlja – kaže Mario Pavičić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije.
Dodaje kako je jedna od zanimljivosti karakterističnih za tu prašumu u koju se čovjek ne upleće svojim djelovanjem to da tamo više ne niče hrast nego grab, koji treba puno manje svjetlosti i brže raste. Prašnik bi bio veoma zanimljiv šumarima, biolozima, učenicima i posjetiteljima jer ondje rastu divovi kakvi se ne mogu pronaći nigdje drugdje. Uz organiziranje edukacijskih sadržaja i gradnju poučnih staza, postoje i planovi o novom brojenju stabala odnosno inventarizaciji, koja nije provedena već više od 40 godina.
– U međuvremenu su se mnogi hrastovi osušili i pali, ali za razliku od uobičajene prakse nisu izvučeni, pa će podaci o njihovu stanju biolozima donijeti nove zanimljive spoznaje – nastavlja Pavičić.
Lužnjak star 339 godina
Novogradiški šumari s ponosom ističu podatak da u Prašniku živi i ponajveći europski hrast. Da je riječ o istinitom podatku potvrdila je i skupina od troje uglednih svjetskih znanstvenika iz Nizozemske, Finske i Engleske koji evidentiraju najspecifičnija stabla na svijetu i koji su prije dvije godine posjetili to područje.
Pomoću preciznih laserskih instrumenata utvrdili su da obujam stabla na visini od 1,30 metara iznosi 7,82 metra. Visoko je 39,60 metara, a drvna mu masa premašuje 50 kubnih metara. Prema njihovoj procjeni, taj divovski lužnjak niknuo je oko 1675. godine. Svoja zapažanja objavili su na internetu, pa sada zaljubljenici u prirodna bogatstva iz cijeloga svijeta mogu vidjeti ljepote za koje ne zna ni većina stanovništva novogradiškoga kraja.
– Posjet međunarodnih znanstvenika dao nam je novi poticaj da Prašnik još više valoriziramo u turističkoj ponudi našeg kraja. S načelnikom općine Stara Gradiška upravo dogovaramo da se na samom ulazu u rezervat napravi informativni centar – ističe Mario Bošnjak, predsjednik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.
Dodaje kako je razminiranje Prašnika, koji se prostire na 1500 hektara, već započelo, te kako bi cijelo područje zajedno s posebnim rezervatom do kraja ove godine trebalo biti očišćeno od mina.
