Nutricionisti odavno tvrde da su sve kupusnjače iznimno zdrave. Mnogo puta čuli smo da brokula djeluje antikancerogeno i da kupus djeluje blagotvorno kod čira na želucu, no malo tko ističe vrijednost raštike, pradavnog povrća koje se u mediteranskim krajevima uzgaja više od 2000 godina.
Poput ostalih kupusnjača ima visoku koncentraciju tvari koje sadržavaju sumpor i dokazano blagotvorno djeluju na zdravlje. Osim toga, konzumiranje raštike povećava sposobnost jetre da proizvodi enzime koji neutraliziraju potencijalno toksične tvari, što je važno u suvremenoj prehrani. Tu su i vrijedni antioksidansi (lutein i zeaksantin), ali i visok sadržaj kalcija i drugih minerala. Uz sve to, ovo je povrće niske kalorijske vrijednosti pa je idealno za održavanje tjelesne težine.
RIJETKO POVRĆE
Danas se raštika uzgaja vrlo rijetko, uglavnom u kraškim poljima Dalmatinske zagore, Hercegovine i priobalja. Ozbiljan, profesionalan uzgoj ne postoji pa je sladokusci koji su zavoljeli njezin okus mogu vrlo teško nabaviti. To je šteta jer je raštika sastavni dio veoma originalnih domaćih jela poput kaštradine (raštika i suho kozje te ovčje meso), japraka, kremaste juhe i raznih variva.
Osim toga ovo je povrće toliko otporno i snažno da ga ne napadaju nikakve bolesti pa je stoga idealno za ekološki uzgoj. Budući da se uzgaja u rano proljeće ili u ljeto, može biti dostupno cijele godine. Listovi se beru postupno, dok su još mladi i nježni, a najukusniji su nakon mraza kada postaju mekši i slađi.
KAKO JE UZGOJITI
Iako se u dalmatinskim krajevima najčešće sadi ljeti, a bere od studenog pa sve do proljeća, ja sam je ove godine uzgojila u proljeće. Rasla je fantastično, sa svojim krupnim impozantnim listovima koji ne stvaraju glavu, već se šire na sve strane, stvarajući rozetu koja može bez problema doseći promjer od 1,5 metara. Željela sam dokazati kako se raštika može uzgojiti i u uvjetima kontinentalne klime i u tome sam uspjela.
Nije osjetljiva na niske temperature (do -15 stupnjeva), ali ni na sušu pa ne zahtijeva neku posebnu brigu oko zalijevanja ili navodnjavanja. S vrtlarskog stajališta mnogo je žilavija i otpornija od svih drugih kupusnjača. Jedini štetnici s kojima se susrela u mom vrtu bile su gusjenice kupusnog bijelca, no njih sam uspješno suzbila koristeći sredstvo na bazi neema.
NEPONOVLJIV OKUS
Već sam spomenula da se kod raštike beru mlađi listovi, no to ne znači da ćemo iščupati one koji rastu iz središta. Bitno je da beremo samo bočne listove, bez obzira na to što će nakon toga biljka izgledati poput kelja pupčara, s krupnom ogoljelom stabljikom. Na neki način to i ne treba čuditi jer je riječ o srodnim biljkama koje izgledaju dosta slično. Ipak, raštika je u svakom pogledu snažnija i veličinom, otpornošću, a ja bih dodala i ljepotom.
Po mojem sudu ovo je impozantno povrće toliko dekorativno da bismo ga trebali saditi čak i ako ga ne planiramo pojesti. U suprotnom, treba se samo sjetiti, nabaviti sjeme i posaditi barem nekoliko biljaka sljedeće sezone. Uživat ćete u neponovljivom okusu i iznimno zdravom povrću.
>>Kelj - povrće kojem ne smeta kiša
Raštiku jedem cijeloga života. I moja djeca vole njen okus.