Kopriva (Urtica dioica sp.) ljekovita je samonikla biljka široko rasprostranjena u našim krajevima. Na spomen njezina imena većina će samouvjereno kimati glavom tvrdeći da je dobro poznaje. Nažalost, moje iskustvo uvjerilo me da nije baš tako. Neiskusni će koprivu često zamijeniti sa sličnim biljkama koje ovih dana nose ljubičaste cvjetove poredane uzduž stabljike.
Za znalce je to očit znak da se radi o nekoj dugoj vrsti jer kopriva cvjeta tek početkom ljeta i nosi bijelkasto žute cvjetiće rapoređene na vrhu biljke poput klasova. Ovih dana prepoznati ćemo je po nazubljenim listovima i žarnicama koje peku ako dotaknemo naličje listova. Ako nismo sigurni, možda je najlakše napraviti test rukom iako svi znamo da nije baš ugodan.
Koprivu berite u rukavicama i otkidajte samo mlade vrhove
BERBA
Mlada kopriva koja u proljeće raste uz putove i na rubovima šuma, pravi je kulinarski specijalitet za one koji je znaju cijeniti. Ja imam sreću da se raširila i u mom vrtu pa ne moram odlaziti u prirodu kako bih je ubrala. Dapače, čuvam je i njegujem kako bih je što duže održala “mladom”, odnosno kako bih sve do kraja ljeta uživala u njezinim svježim, mekanim vrhovima koji su najukusniji. Zato je nikada ne čupam, već je berem tako da otkidam samo vrhove (s nekoliko vršnih listova). Također, ne dopuštam joj da procvjeta jer u tom slučaju postaje tvrda i neukusna. Zbog toga je redovito kosim uz pomoć flakserice i tako potičem njezino samoobnavljanje.
Krepka gusta juha od koprive najukusnija je u kombinaciji s porilukom
SASTAV
Koprivi se pripisuju mnoga čudotvorna svojstva. Neki čak tvrde da je ne napadaju ni štetnici jer ima žarnice pune mravlje kiseline koje ih štite. No kada je berete često kao ja, primijetit ćete da su joj listovi ponekad izgrizeni i da ima kukaca koji bez problema po njima hodaju. Ipak, njezina je ljekovitost neosporna, samo je pitanje u koju svrhu koristimo listove ili korijen. Neosporna je i njezina hranjivost, kao i bogatstvo vitamina i minerala, osobito kalija. No čak i da nije tako vrijedna kao namirnica, sladokusci bi je sigurno i dalje koristili u prehrani jer je izrazito ukusna. Može se pripremati na isti način kao i špinat, no meni je najukusnija kao gusta krem-juha. U ovo doba godina, kada svi osjećamo posljedice proljetnog umora, to je juha koja podiže energiju i vraća snagu.
Potkraj kuhanja juha od koprive usitnjava se ručnim mikserom
RECEPT
Recept koji sam razradila kroz nekoliko pokušaja na kraju se pokazao tako dobrim da su ga prihvatili svi moji prijatelji, a i njihova djeca. I upravo zato što su ga toliko nahvalili dijelim ga i s vama. Uostalom, recept je vrlo jednostavan. Na malo maslinova ulja najprije prodinstajte poriluk i češnjak. Zatim dodajte krumpir narezan na kocke pa prodinstajte i njega. Nakon toga dopunite lonac vodom, posolite, ubacite dvije tri sjemenke kardamoma i lovorov list. Sve kuhajte dok krumpir potpuno ne omekša. Tek tada u lonac dodajte 4-5 šaka svježe, mlade koprive i sve zajedno kuhajte na laganoj vatri još desetak minuta. Potom izvadite lovorov list, uzmite štapni mikser i dobro usitnite sastojke kako biste dobili krem-juhu. Kuhajte još 2-3 minute i tada, po želji dodajte i 1 dcl zobenog mlijeka. Za moj pojam to je juha nad juhama! Nadam se da će se svidjeti i vama.