Ovaj superjunak čija je moć spašavanje biljaka, na Instagramu se skriva iza profila chris.plantman, a u kućici od 50 metara kvadratnih, nema mjesta za sve biljke koje posjeduje.
Život s dva psa, mačkom i mnoštvom biljaka zahtijeva prostor koji trenutačno nema pa je Kristijan Jakšić većinu kaktusa poslao na zimovanje k sestri.
Biljke su, kaže, dio njegova života oduvijek, a priroda ga je fascinirala od malih nogu.
Još sam kao dijete volio ne samo biljke već i sve što je vezano za prirodu. Često bih doma dovodio životinje, a u kvartu u kojem sam odrastao susjeda je imala cvjećarnicu te sam nerijetko mami kupovao biljke za koje sam se i ja brinuo. Kao dijete u svojoj sam sobi uvijek imao barem pokoji kaktus, kaže nam Kristijan te dodaje kako se stvari nisu promijenile ni kada je odrastao pa je sada svoj vlastiti dom odlučio dekorirati s više od sto biljaka.
Trud za održavanje toliko biljaka, tvrdi, nema veze s njihovim brojem. Biljke grupira po uvjetima koje zahtijevaju i na taj način je briga za njih minimalna.
Najviše truda dajem edukaciji o potrebama biljke. Kad god planiram kupiti novu biljku ili je već kupim prvo dobro proučim uvjete koji su joj potrebni kako bih je smjestio pokraj biljaka koje zahtijevaju isto. Pri tome najviše mislim na vlagu zraka, svjetlost i zalijevanje. Biljke svaki dan pregledam pa one koje vole vlagu zraka pošpricam vodom, a jednom tjedno ih detaljno pregledam i po potrebi zalijem, kazao je.
Najdražu biljku ne može izdvojiti iako je izbor između one koje cvjeta ili one lisnate poprilično jednostavan.
Favorit su mi lisnate biljke. Imam četrdesetak vrsta kaktusa koji cvjetaju i jedino volim njihov cvijet, kazao je.
Nekoliko vrsta kaktusa našlo se u užem krugu, a isto tako i nekoliko tropskih biljaka i sukulenata. Ove godine, tvrdi, posvetio se nabavi rijetkih i nešto skupljih vrsta zato što su one i nešto posebnije od ovih dosadašnjih.
Tvrdnja da neki ljudi nisu za biljke jer im biljke ne uspijevaju, smatra, nije istinita. Takva izjava korijene ima u nedovoljno truda za upoznavanje potreba biljke, smatra.
Biljci treba osigurati pogodne uvjete za uspješan rast, a to se može osigurati samo ako se potrudite istražiti što biljka voli. Ljudi često kupe biljku i postave je u dom gdje se njima čini estetski prihvatljivo, a za njen razvoj taj kutak može biti potpuno neprihvatljiv, kaže.
Opća pravila za uzgoj biljaka zbog kojih će uspijevati i onima koji se smatraju manje spretnima sljedeća su:
Uvijek kažem da je biljka zdrava koliko joj je zdrav korijen. Biljci treba osigurati dobar supstrat, a budući da nijedna biljka, pa čak ni one tropske, ne vole da im je korijen u supstratu koji je prevlažan i bez zraka. Zato u svaki supstrat dodajem perlit koji će osigurati dovoljnu propusnost, kazao je.
Biljke osjetljiva korijena smještene su u posude od terakote koje upijaju višak vode i čine korijen zdravim, tvrdi.
Za održavanje biljke važni su i zalijevanje te vlaga i svjetlo.
Većinu biljaka prije će ubiti višak vode nego manjak. Manjak će dovesti do polaganog sušenja biljke, ali zalijevanjem se jednostavno spasu. Kod viška vode, pak, povratka nema i nerijetko je biljka potpuno uništena, objašnjava Plantman.
Prije svakog zalijevanja tvrdi, potrebno je podići posudu s biljkom i po težini pretpostaviti treba li je zaliti ili ne. Drugi način provjere opipavanje je zemlje pa, ako osjetite vlagu, pričekajte sa zalijevanjem, ali ako tlo nije vlažno, biljku svakako treba zaliti.
Općenito govoreći, to bi bila neka opća pravila zalijevanja, ali uvijek postoje iznimke. Neke biljke vole da im se zemlja osuši prije sljedećeg zalijevanja pa svakako treba proučiti zahtjeve biljke, educira nas Kristijan.
Česta tema u uzgoju biljaka i njihova je prihrana. Biljke je potrebno prihranjivati od proljeća do jeseni, a Plantman navodi kako ih on prihranjuje svakim zalijevanjem, smanjujući količinu za pola od one preporučene, a to se, tvrdi, pokazalo kao najbolja formula.
Na stanje biljke utječe i vlaga zraka, tvrdi. Biljke iz tropskih zahtijevaju vlažniji zrak pa ih je potrebno redovno prskati filtriranom ili destiliranom vodom ili ih grupirati na mjesto na kojem će im ovlaživač zraka osigurati konstantnu vlagu.
Od svih uvjeta manje bitno je svjetlo, tvrdi, jer većini biljaka odgovara indirektno svjetlo, bez direktnih sunčevih zraka.
Sunce može trajno oštetiti biljku pa biljke eventualno toleriraju jutarnje sunce koje nije jako, ali i to ovisi o vrsti. Također neke biljke podnose i prostore s manje svjetla, ali iako opstaju i čak izgledaju zdravo, biljke u takvim uvjetima neće napredovati bez dovoljno svjetla ili će napredovati vrlo sporo, kazao je.
Uostalom, na brigu o biljkama utječu i različita godišnja doba. U tim razdobljima biljke rastu ili miruju i tada zahtijevaju i drugačiju njegu. Zimi većina biljaka uglavnom uspori svoj rast te joj trebaju i nešto niže temperature i manje vode nego ljeti. U fazi mirovanja biljkama nije potrebna ni prehrana.
Moram priznati da je zimsko mirovanje za nas ljubitelje biljaka najdosadniji period jer se tada ništa ne događa. Biljka ne daje nove listove ili, ako rastu, rastu jako sporo, a nema ni presađivanja tako da jedva čekamo proljeće, da se biljke probude i da nam zadaju malo više užitka i obveza, objašnjava.
Život s velikim brojem biljaka za Kristijana ne predstavlja problem jer se organizira.
Kada sam na putu, organiziram tko će se brinuti o njima te o kućnim ljubimcima, kazao je.
No ponekad su potrebe biljaka u prvom planu.
Recimo, ljeti kada je jako sunce i vruće je, rado bih zamračio južnu stranu, no kako biljkama treba svjetlosti, ipak trpim vrućinu. Isto je i zimi kada zbog nekih biljaka ranije i stalno grijem kako im ne bi naštetio, tvrdi ovaj ljubitelj svega zelenog.
Ipak, briga o biljkama ga veseli. Iako je briga o biljkama bila uglavnom prepuštena mamama i bakama, to je danas postao trend i način života mladih ljudi.
Preko društvenih mreža upoznao sam dosta istomišljenika i tako sada razmjenjujemo sadnice pa su biljke koje su kupljene kao ukras postale hobi i nešto što me čini sretnim, zaključuje.
