Pripremiti pčele za zimovanje, najvažniji je posao koji sada trebaju napraviti pčelari. Na prvom mjestu, kaže Dragutin Jureša, dugogodišnji pčelar i predsjednik pčelarske udruge Hrvatsko zagorje Zabok, iako su pčele ranije tretirane protiv varoe, treba paziti na prirodni pad tog nametnika. Ako on nije zadovoljavajući, tretman treba ponoviti.

Okviri i saće

Sljedeće je pregled svih zajednica. Treba vidjeti koliko hrane ima svaka zajednica, a prosječno treba imati otprilike petnaest kilograma meda. Prosjek se odnosi na srednje razvijenu zajednicu koja u zimu ulazi s otprilike 20.000 pčela.

– Treba izvaditi stare okvire, ako to nismo učinili tijekom sezone, odnosno izvaditi staro saće i pretopiti ga u vosak koji ćemo poslije zamijeniti za satne osnove – kaže Jureša i dodaje da pčelinje zajednice uzimljava na dva nastavka koje rotira, tako da plodište dolazi na vrh. Neki pčelari, kaže, puštaju pčele u medični nastavak, no on to ne preporučuje. Od poslova koje sada treba obaviti u pčelinjaku ističe i potrebu uvođenja dobre ventilacije.

Nakon tri dana

Dragutin Jureša ima više od petsto košnica. Njegova iskustva korisna su i agronomima pa je i Jurica Glumpak, dipl. ing. agr., razgovarao s njim i, kaže, doznao mnogo toga što dosad nije znao. Povod razgovora bio je divovski roj pčela koji je Dragutin Jureša "uhvatio".

– Roj je dio zajednice koji napušta košnicu zbog prirodnog nagona. Postoji više razloga rojenja kao što su premali prostor u košnici, prirodni nagon za razmnožavanjem, previše meda u košnici kao stimulativna dugotrajna nektarova paša. Kada vidite roj na nekoj grani u prirodi, trebalo bi javiti najbližem pčelaru ili nazvati 112 i pčelari će ga zbrinuti. Roja se ne treba bojati jer nije agresivan, do tri dana je u vlasništvu pčelara, a nakon toga može se otuđiti – kazao je Dragutin Jureša čiji "uhvaćeni roj" teži oko 15 kilograma što znači da u njemu ima otprilike 150.000 pčela.

Kradu li pčelari med pčelama te može li pčela preživjeti bez ljudske intervencije, upitao ga je J. Glumpak.

– Pčelinja zajednica godišnje treba otprilike 80 kilograma meda, a kada bi sav med ostao u košnici, aktivnost bi se zajednice smanjila i povećao bi se nagon za prirodnim rojenjem. Pčela ne može preživjeti bez ljudske intervencije zbog spomenute bolesti – rekao je Dragutin Jureša, a agronom Jurica Glumpak zaključuje da čovjek liječi pčelu od parazita i uzima nagradu, odnosno med. Tako se, kaže, zatvara krug u kojem čovječanstvo ne može bez pčela. Naime, kada bi sve pčele rojile, u prirodi bi uginule jer se od varoe ne mogu obraniti.

Banka u Hrvatskoj poslala važno upozorenje svojim korisnicima