DOBRO JE ZNATI

Sve o pasivnim kućama: griju se pomoću sunca, aparata u domu i ukućana

pasivne kuće
Foto: Thinkstock
11.02.2015.
u 15:00

Prva pasivna kuća izgrađena je u Njemačkoj davne 1991. godine, a danas se takvi objekti konačno počinju razmatrati i u Hrvatskoj

Pojam "pasivne kuće" označava vrhunski termički izoliran građevinski objekt u kojem nema potrebe za postojanjem ikakvih aktivnih grijanih sustava. Dakle, bez grijačih tijela. Je li to doista moguće u kontinentalnoj ili planinskoj Hrvatskoj? Stručnjaci kažu kako je život i rad u "pasivnoj kući" povezan s izuzetno niskim energetskim troškovima tijekom korištenja objekta. Istodobno ističu postojanje vrsnog klimatskog komfora u objektu.

- Objekti niskoenergetske potrošnje, pa tako i "pasivna kuća", kao "najekstremniji predstavnik" takvih objekata, nisu danas više nikakva novina. Sve veće cijene energenata na svjetskom tržištu, doprinose traženju koncepta građenja objekata koji štede energiju - ističe Davor Bogadi, direktor tvrtke Intal.dom, naglašavajući kako postoje i nekoliko neoplodnih uvjeta za kako bi objekt bio svrstan u "pasivne kuće".

To su izuzetna termička izolacija podova, zidova stakleni i krovnih površina objekta, pažnju treba obratiti na nepostojanje tzv. "toplih mostova", zatim kompaktan, dobro "zabrtvljen", tj. zatvoren objekt s ciljem sprečavanja prolaska zraka kroz moguće pukotine i otvore te komforno provjetravanje.

Foto: pixabay

Davor Bogadi ističe kako standard proizlazi iz ekonomskog razmišljanja da se postojanje grijanog sustava učini suvišnim, jer istodobno postojeći sustav za dovod svježeg zraka „unosi“ neophodnu toplotu. Pritom minimalni gubici toplote, nastali kroz provjetravanje, budu gotovo potpuno kompenzirani pomoću „besplatnih tj. pasivnih energetskih doprinosa“.

U "pasivne energetske doprinose" ubrajaju se sunčevo zračenje, kroz prozore i ostale transparentne površine na objektu, toplina uzrokovana postojanjem električnog osvjetljenja i radom električnih uređaja te tjelesna toplina ljudi koji borave u objektu.

Foto: pixabay

Zanimljivo je i kako su prve završene stambene jedinice prema PassivHaus standardu izgrađene su u Darmstadu, u Njemačkoj 1991. godine. Passivhaus Institut je nadgledao gradnju tih stanova.
Cijena izgradnje je 650 do 800 eura četvornom metru, a u zavisnosti od objekta koji se projektira i gradi.

>>U ovih 6 koraka do ugradnje razdjelnika topline

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije