Stres, zagađenje, ubrzani način života s jedne i puno humaniji, zdraviji i smireniji način života s druge strane! Upravo prema spomenutom humanijem i prirodnijem načinu života vodi i biodinamički način uzgoja hrane prema smjernicama koje je dao dr. Rudolf Steiner, začetnik navedene metode koja se godinama u svijetu primjenjuje u mnogobrojnim segmentima ljudskog života. U Međimurju, kao najrazvijenijoj i održivoj regiji Hrvatske, domovini ovog svjetski poznatog znanstvenika, biodinamička poljoprivreda se njeguje doslovno od zemlje do stola, što podrazumijeva svakodnevnu ponudu od proizvodnje do ponudu hrane i kozmetike!
- Dr. Rudolf Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu prije 161 godinu, nedaleko željezničke stanice, gdje mu je otac radio kao telegrafist na izgradnji prve pruge kroz današnju Hrvatsku. Tu su nam činjenicu otkrili švicarski i njemački znanstvenici kada su tragajući za rodnim korijenima ovog znanstvenika, filozofa, utemeljitelja antropozofije stigli u malo Međimursko selo, pred njegovu rodnu kuću, koja je do danas sačuvana i za nas ima veliku muzejsku vrijednost - kaže dr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica ustanove Centar dr. Rudolfa Steiner.
U razgovoru je, ova velika poznavateljica života i rada svjetski poznatog znanstvenika, zadovoljno otkrila kako od 1966. godine kada je otkrivena rodna kuća, brojni štovatelji života i rada Steinera posjećuju Međimurje, što nam je naravno i s turističkog segmenta važno. Što je prije petnaestak godina bila nit vodilja i temelje za osnivanjem ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera u kojem organiziramo brojne tribine, edukacije, manifestacije, izložbe u suradnji sa mnogobrojnim suradnicima iz cijelog svijeta. Tu se mogu čuti zanimljivosti iz života i rada ovog znanstvenika, ali i vidjeti kako utječu njegovi postulati na život suvremenog čovjeka. Naime, za svog života (umro je sa 64 godine) iza Steinera je ostalo 365 svezaka i 7500 zapisa njegovih predavanja, što je nevjerojatnih 7 metara štiva. U njima se bavio i predstavio antropozofiju (filozofiju slobode), euritmiju (umjetnost pokretom), pedagogijom novog vremena (waldorfske škole), organskom arhitekturom, antropozofskom medicinom, ostavio je velik trag u raznim vrstama umjetnosti. Ostavština ovog znanstvenika vrlo je sveobuhvatna, a područje djelovanja veoma široko. Upravo u skladu s time ovdje u Međimurju pronalazimo načine i rješenja kako u današnjoj svakodnevnici primijeniti njegove metode, prakse i znanja. Kako to izgleda, Dijana je pokazala sa svojim timom 'biodinamičara' na svakodnevnim primjerima koje oni žive!
Novo izabrana Europska komisija 2019. godine, predstavila je Europski zeleni plan, zelenu tranziciju Europe kojoj je cilj samoodrživost i nastojanje da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent. Spomenuti plan odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naravno za postizanje zadanih ciljeva određena su potrebna financijska sredstva, pri čemu je veliki postotak rezerviran za poljoprivredu, posebno njenu transformaciju prema zelenome, održivome, prema očuvanju okoliša i bioraznolikosti, otkrila je Posavec, napominjući da je Centar dr. Rudolf Steiner već prepoznat kao ustanova koja se bavi navedenom problematikom i nudi određena dugoročna rješenja.
- U spomenutom planu neki od zadanih ciljeva su smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto (kako bi se očuvao okoliš i pitka voda), ali i smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva u obradi zemlje te smanjenje antibiotika u uzgoju životinja. Do 2030. godine svaka zemlja Europske unije mora imati barem 25% poljoprivredne proizvodnje pod ekološkim uzgojem. Na koji način? Potrebno je o tlu i proizvodnji hrane drugačije razmišljati! Već sad postoje prekrasni primjeri lokalnih proizvođača, poput biodinamičke kmetije Černelić iz Slovenije koja je zasigurno jedno od poznatijih biodinamičkih imanja u Europi sa brojnim nagradama za održivo upravljanje tlom i održivu poljoprivrednu proizvodnju.
Sve počinje s ekološkim načinom proizvodnje, za što svaki proizvođač mora imati certifikat. Naravno ekološki poljoprivredni proizvođači moraju se educirati svake godine kao što se njihova imanja kontroliraju svake godine. Ovakvim gospodarenjem tla postaju živa, plodonosna, a rezultati u kvaliteti proizvedene hrane vidljivi i prepoznatljivi.
U odnosnu na konvencionalno uzgojenu hranu, koja je u fokusu kemijske industrije, tretirajući tako zemlju pesticidima, fungicidima, mineralnim gnojivima, herbicidima sve u svrhu dobivanja većih prinosa i količina, u biodinamičkom uzgoju način na koji se zemlja tretira u skladu je sa prirodom, a voće i povrće koje na njoj uspijeva zdravo i ne tretirano kemijskim sredstvima. Sve što je proizvedeno u skladu s biodinamikom nosi oznaku Demeter, što je krajnjem kupcu vodič za odabir proizvoda na tržištu.
- Opasnost od konvencionalne poljoprivredne proizvodnje i tretiranja tla raznolikim kemijskim sredstvima za čovječanstvo je pogubno, o čemu je davne 1924. godine govorio dr. Rudolf Steiner što je i zapisano u njegovoj knjizi „Poljoprivredni tečaj: duhovno-znanstvene osnove za napredak poljoprivrede'' koja je i danas polazna točka ja za sve koji se žele baviti biodinamičkom poljoprivredom. U njoj se nalaze smjernice koje govore o tome kako uzgojiti hranu koja je čovjeku doista lijek, a da se pri tom ne uništi voda, tlo i okoliš, te da proizvedene hrane bude u dovoljnim količinama - kaže Dijana i otkriva da je osnovni zadatak biodinamike revitalizirati tlo, odnosno stvoriti zdravo okruženje u kojem raste biljka.
Uz način tretiranja tla, važno je svladati i korištenje Sjetvenog kalendara (u ustanovi ga imamo u ponudi) to je priručnik pogodnih dana za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka, te rad s pčelama.
Kako to izgleda, kada se hrana proizvodi po načelima biodinamike u Međimurju može se i doživjeti. Postoje proizvođači koji su komercijalni način proizvodnje uspješno zamijenili biodinamičkim, što je urodilo zdravim plodovima. Jedno od biodinamičkih imanje je i OPG Slavice Šegović na čijem eko imanju cijele godine uspijevaju različite biokulture, a namirnice koje proizvodi dostupne su svima koji ih žele. Slavica redovito posjećuje sajmove nudeći ono što je proizvela, a često šalje zdrave pakete po cijeloj Hrvatskoj. Uz Slavicu i njezin OPG, Međimurci posebno ističu i OPG Hranjec, kao imanje na kojem se proizvodi Batatić - namaz od EKO batata, Tikvić slatkić – namaz od EKO butternut tikve, Sirupić od koprive ili bazge. Da proizvodnja hrane po načelima biodinamike može od hobija postati pravi posao priča zanimljiv bračni par Lajtman, vlasnici imanja i prve Eko kuće za odmor u Hrvatskoj, koja se nalazi u Pleškovcu. Njihova je priča i više nego zanimljiva, jer je počela kad su otišli u mirovinu i odlučili živjeti u prirodi.
Da je biodinamika dio turističke ponude Međimurja, predstavio je i Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, predstavljajući u Međimurskoj palači turizma jedinstveni koncept Međimurja - Eko Muzej koji objedinjuje sve muzeje, interpetacijske centre i posebnosti ovog kraja u jedinstven sadržaj koji se lako obilazi biciklom ili turističkim mini busom po principu hop of - hop on. Na toj ruti, Rudolf Steinera i ponuda biodinamičke hrane imaju vrlo važnu ulogu.
Nakon biodinamike na zemlji, tanjuru, u stanovanju ali i odmaranju, biodinamika se može vidjeti i doživjeti i u kozmetičkoj proizvodnji. Do nje nas je dovela beauty preporuka iz Spa centra Termi Sv. Martin u kojem se, u mnogim beauty tretmanima koriste prirodni preparati proizvedeni u Kući magične trave iz Novog Marofa.
