Voćka jabukolikog izgleda i iznimno dekorativnih cvjetova i ploda, šipak ili nar (negdje ga zovu i mogranj) jesenska je kraljica u Dalmaciji i cijelome Mediteranu, gdje se najčešće i uzgaja jer mu odgovara puno sunca i malo kiše. Osim toga, uspijeva i u Turskoj, Egiptu, Iranu i Afganistanu i jedna je od prvih kultiviranih voćki na svijetu.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske šipak je rijedak gost kako na tanjuru tako i u vrtu, iako postoje i svijetli primjeri koji dokazuju da je moguće neke mediteranske kulture uzgojiti i u hladnijim krajevima. Najveći joj neprijatelj nisu toliko niske temperature (može izdržati i do -20 stupnjeva!) koliko kiša koja prouzročuje da kora ploda puca. Optimalni uvjeti za uzgoj šipka su vruća ljeta i blage zime.
Cvijet šipka cvate u ljeto, a plod dozrijeva u jesen
– Šipak ili mogranj u našim krajevima naraste kao oveći grm i može doseći do pet metara visine, a specifičan je po tome što ima fakultativno opadanje listova. To znači da za blagih zima listovi ostaju na biljci – objašnjava diplomirani agronom Željko Peran te dodaje da je jedna od specifičnosti šipka to što se ne jede njegova kora nego crveni, sitni i sočni plodovi unutar ploda.
Dodatna specifičnost jest što svaki plod ima svoju malenu ovalnu košticu. Postoji više sorti, različitih veličina plodova i krupnoće zrna ploda, a obično ga, osim za konzumaciju u svježem obliku, koristimo za sokove, likere, rakije, vino... No ono što je svakako najzanimljivije kod šipka jest njegova iznimna ljekovitost.
Osušeni šipak nemojte bacati nego ga upotrijebite kao dekorativni element u domu
– Nar je jedna od rijetkih biljnih vrsta koja je poprilično istražena. Svjetski stručnjaci tvrde da nar pripada najljekovitijim voćnim plodovima na svijetu. Plodovi sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, B6 s obiljem fosfora, kalcija, kalija, željeza i dr. Pripisuje mu se usporavanje artritisa, Alzheimerove bolesti, a kažu da ima dobar utjecaj na prostatu i na smanjenje krvnog tlaka – objašnjava Željko Peran.
Istraživanja su također pokazala da ima izuzetan učinak na krvožilni sustav zbog snažnog antioksidativnog djelovanja i smanjuje razinu kolesterola. Usporedbe radi, šipak sadrži tri puta više antioksidansa od zelenog čaja. Ublažava sindrome menopauze i postmenopauze, a njegova kora stoljećima se upotrebljava kao lijek protiv proljeva i crijevnih parazita. Zbog svega ovoga nije ni čudo što ga zovu supervoćem.
>>Uberite i osušite šipak za čaj
Ha, ha, ha! Eko plantaža šipka u Velikoj pokraj Požege je plantaža šipka - ploda divlje ruže, a ne nara! To su dvije POTPUNO različite biljke. Sramota za autoricu.