Bobičasto voće, i u vrtu i u teglicama u pravilu se sadi krajem listopada i početkom studenog, važno je da je tlo važno i da temperature nisu ispod nule. Međutim, neke bobičaste kulture poput malina, mogu se zasaditi i u proljeće. Sve bobice pa tako i maline imaju antikancerogena svojstva i razna druga ljekovita svojstva. Možete ih uzgajati i sami, u teglama na balkonu. Ako je balkon dovoljno osunčan, kao biljka penjačica može se uzgajati i vinova loza. Prilikom kupnje sadnice raspitajte se koji tip zemlje odgovara pojedinom voću.
Od bobičastog voća, uz maline, na balkonu se vrlo lako može uzgajati i crveni, crni i bijeli ribiz, kojemu na balkonu treba namijeniti sunčano mjesto jer će se time potaknuti stvaranje više plodova. Prednost ribiza pred drugim voćem jest u tome što plodovi nakon dozrijevanja mogu na grančicama ostati još nekoliko tjedana bez opasnosti da će izgubiti na kakvoći. Treba spomenuti da je ribiz voće bogato vitaminom C i visokovrijedan prirodni antioksidans. Želite li cijelo sljedeće ljeto uživati u plodovima, posadite nekoliko različitih sorti – od najranijih do najkasnijih.
Ogrozdi su vrlo jednostavni za uzgoj u svakom tipu dobro odvodnjenog tla koje zadržava vlagu. Uspijevaju na sunčanim mjestima ili u polusjeni, ali nemojte ih posaditi tamo gdje ima mraza jer cvjetaju početkom ožujka i mogao bi ih oštetiti kasniji nalet hladnoće.
Kupina kao voćna kultura nije pretjerano zahtjevna i dobro uspijeva u umjerenom pojasu, na gotovo svakom zemljištu koje je pogodno za biljnu proizvodnju. Ipak, za uzgoj kupina valja izbjegavati topla, pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna tla. Odgovaraju joj topli i osunčani položaji. Najbolja područja za uzgoj blago su brdska područja.
Manjak svjetlosti zbog sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitetu plodova. Relativno je otporna na bolesti i štetnike i moguća je ekološka proizvodnja. Zanimljivo, pušači mogu rabiti mlade izdanke – pupoljke kupine za žvakanje da bi prestali pušiti, jer im poslije žvakanja cigareta nikako ne paše. Ako su listovi kupine s donje strane glatki tada na tome mjestu ima mnogo podzemne vode, a ako su s donje strane dlakavi onda ima malo podzemnih voda i jako su duboke.
Borovnica je listopadni grm prosječne visine od 20 do 50 cm. Kod nas je autohtono raširena u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u svibnju i lipnju, a sazrijeva od lipnja do kolovoza. Američka borovnica (V. Corymbosum) korištena je za križanje i selekciju najčešćih sorata koje se danas mogu naći u prodaji. Nešto veća biljka te veći i kvalitetniji plod osobine su selekcioniranih sorata.
Borovnica, kao i brusnica, bila je prije relativno nepoznata, ali posljednjih godina postala je zanimljiva zbog brojnih ljekovitih svojstava koja joj se pripisuju. Rijetko je koja biljka kao brusnica svojim plodovima potvrdila doprinos zdravlju. Nalazimo je uglavnom kao samoniklu u gorskim i planinskim područjima na rubovima šuma, svijetlim šumama, krčevinama i čistinama gdje imaju dovoljno svjetlosti za rast. Europska brusnica je zimzelena pokrovna, 25 cm visoka grmolika biljka. Američka brusnica (Vaccinium macrocarpon ) ima puno veće plodove od europske brusnice te ima izdanke koji su puzajući (dužine od 1 do 2 m). Na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakšalo branje plodova. Brusnice imaju slična ljekovita svojstva i sličan uzgoj.
Bobičasto voće ne povezuje samo botanička sličnost, odnosno plod koji nazivamo boba, već i nutritivne karakteristike. Ono što im je zajedničko je visok udio flavonoida, spojeva koji imaju funkciju antioksidansa. Jednako kao što štite voće od djelovanja slobodnih radikala, tako to čine i u našem organizmu. Također, poznato je da bobičasto voće sadržava i mnogo vitamina. Posebno se ističu crveni i crni ribiz koji sadrže najmanje dvostruko više vitamina C od limuna, pa su stoga i odličan dodatak u pripremi kašastih voćnih sokova, popularnih smoothieja. A kada ih konzumiramo svježe, tek ubrane iz vrta, dobit ćemo maksimum svega onog zdravog što se nalazi u njima.
Za maline i kupine treba osigurati potporanj i u jesen obvezno odrezati grane koje su te sezone nosile plodove. Najveću opasnost mogu predstavljati lisne uši koje se pojavljuju na mladim vršnim izbojima gdje sišu biljne sokove. Taj je problem najlakše riješiti prskanjem uljem neema.
Što su posude veće, biti će veći i grmovi jer bobičasto voće stvara dubok, razgranat korijen kojem treba pružiti dosta prostora i plodan supstrat za sadnju. I naravno, ne zaboravite na prihranu. Pokušajte nabaviti što kvalitetnije dehidrirano organsko gnojivo i dodajte ga na početku sezone.
