Prvi sajam cvijeća održan je na Gornjem gradu 1966. godine. Zbog prostornih ograničenja u ambijentima Gornjeg grada i želje da se ta manifestacija što više približi sličnim vrtnim izložbama u gradovima razvijene europske vrtlarske tradicije te da se učvrsti njezino međunarodno značenje, Gradsko poglavarstvo donosi odluku o novoj organizaciji (poduzeće Zrinjevac), mjestu održavanja i nazivu izložbe.
Tako 1992. Boćarski dom s bližim okolišem Prisavlja postaje sjedištem održavanja izložbe pod novim nazivom Floraart. Boćarski dom omogućio je floristima zamah koji ih je, po ljepoti cvjetnih aranžmana, stavio uz bok onima u Europi.
Znakoviti slogani
Iz zatvorenih prostora Boćarskog doma s obiljem cvjetnih senzacija i aranžmana od rezanog cvijeća i sobnog bilja, širi se sve više na vanjski prostor koji je svake godine bio oplemenjen nekim novim trajnim sadržajem. Svaku izložba otad sadržajno profiliraju i specifične teme koje nastoje objasniti kako pojedine sastavnice perivojne kulture pridonose i ljepoti življenja u gradu.
Ovisno o temama kojima se izložba bavila i razvijala ih u godini održavanja, pratili su je i znakoviti slogani i gesla pa ih s kratkim natuknicama navodimo kako su nastajali.
Godine 1992.: Protiv rata moguće je boriti se i cvijećem kao simbolom univerzalnoga mira.
U drugoj godini Domovinskog rata izložba predočuje kolaž o stradanju hrvatske prirodne i kulturno-perivojne baštine (Arboretum Trsteno, povijesni perivoji u Lipiku i Nuštru, Plitvička jezera i dr.) Osobito uspjeli sadržaj bila je tema dječje igre te počinje uređenje jednog od najljepših dječjih igrališta u gradu.
Vrtlarska tradicija
Godine 1993. odvija se “na tragu povijesnog naslijeđa zagrebačkog vrtlarstva“ te je Floraart na znakovit način obilježen 100. obljetnicom osnivanja zagrebačke gradske vrtlarije. Osnovna tema izložbe bila je proizvodnja biljnog materijala potrebnog za oplemenjivanje i humanizaciju gradskih prostora.
Godine 1994. Floraart se odvija u slavljeničkoj 900. obljetnici Grada u znaku gesla “Za još ljepši i bolji bijeli Zagreb grad”. Izložba 1994. obilježena je temom vode te se i na vanjskom i unutarnjem izložbenom prostoru pojavljuju različiti efektni vodeni motivi (fontane, jezerca), čime se željelo upozoriti na mogućnosti oplemenjivanja prostora vodom.
Godine 1995. kao 30. vrtna izložba po redu naglašeno se očituje kao “promicatelj zagrebačke vrtlarske tradicije. Teži biti prepoznatljivim servisom za ekološke, rekreacijske, estetske i zabavne potrebe urbanog čovjeka.
>>Sajam koji nikada nije izgubio svoj sjaj
