Sajam cvijeća na zagrebačkom Gornjem gradu u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog stoljeća bilježi lagani pad posjetitelja i izlagača u odnosu na prethodne sezone.
To je donekle i objašnjivo ekonomskom krizom koja se dogodila tadašnjoj Jugoslaviji – bilo je to doba velike hiperinflacije, čekanja u redovima u dućanima, kupovanja na crno, redukcija struje, vožnje automobilima par-nepar, nestašica osnovnih kućanskih potrepština...
Zlatne ribice na dar
U takvoj situaciji bilo je nemoguće očekivati ponavljanje, a pogotovo premašivanje brojke od famoznih 250 tisuća posjetitelja koje je zabilježio Sajam 1978. godine. No, i brojke od 60-ak tisuća posjetitelja velik su uspjeh za jedan međunarodni sajam cvijeća. Usto, one pokazuju da osamdesete u Jugoslaviji i nisu bile tako “zlatne” kako ih se nastoji prikazati u javnosti danas.
Cvjetne smotre svakako su bile jedan bolji dio te ne tako bajne prošlosti, a sajam unatoč svemu tome nije izgubio primat jednog od najvećih ne samo u regiji nego i u svijetu. Zanimljiva je činjenica da broj izlagača u tim kriznim godinama nije opadao te da su oni i dalje pristizali iz cijelog svijeta.
I dalje bi svake godine krajem svibnja ili početkom lipnja Gornji grad živnuo na tri-četiri dana postavši veliki vrt, a ljudi bi dolazili na njegove trgove, ulice i u muzeje da vide cvjetno šarenilo i udahnu njegov miris, pogledaju neku cvjetnu izložbu i kupe neki primjerak za sebe. Uz cvijeće, glavna atrakcija i ovih sajmova cvijeća bili su akvariji sa slatkovodnim ribicama.
Posebna gužva vladala je oko akvarija sa zlatnim ribicama koje su se darivale djeci. Fotografije iz tekstova Večernjeg lista, koji je uz tvrtku Arko bio suorganizator sajma, prikazuju majke koje nose ruže, hortenzije, dracene, ukrasne koprive, difenbahije ili neko drugo cvijeće u društvu djece koja u prozirnim vrećicama pažljivo i s ponosom nose zlatne ribice u svoj dom. Za velik broj mališana bio je to događaj koji vjerojatno nikada nisu zaboravili i kojeg se rado sjećaju.
Egzotika je atrakcija
Osim akvarija i ribica, veliki interes vlada za egzotiku: nakon oduševljenja ikebanom, koja je godinama bila hit sajmova, posjetitelji su poludjeli za bonsaijima. Šangajski botanički vrt postao je redovit izlagač sa svojim neobičnim vrstama, uključujući i bonsai. Rijetke vrste sadnica, još neviđeni kaktusi i zanimljive izložbe aranžmana nisu imale šanse pored malih istočnjačkih drvca posađenih u plitke tegle.
>>Floraart: pedeset godina poznate cvjetne priredbe