Do 10. srpnja, u nešto više od dva mjeseca, koliko je trajao javni poziv za subvencioniranje energetske obnove obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaprimio 10.599 zahtjeva građana. Odobreni su poticaji za 2018 kuća, a vrijednost investicije iznosi više od 150 milijuna kuna. Ni broj zahtjeva niti odobrenih subvencija još nije konačan i kada se sve zbroji, odnosno odobri, bit će još i veći.
No, i dosad pristigli podaci pokazuju kako je ove godine interes građana puno veći u odnosu na lani – tijekom 2014. godine odobrene su subvencije za 1587 kuća.
Osim bolje informiranosti građana, razlog velikom broju prijava je i pojednostavnjena procedura, niži troškovi, činjenica da se građani za tražene poticaje javljaju izravno u Fond te prva iskustva onih koji su s obnovom već završili.
Uštede 30-60 posto
A iskustva pokazuju da su nakon obnove režije za grijanje i hlađenje niže – na obnovljenim kućama troškovi su smanjeni od 30 do 60 posto. Prema obrađenim podacima, oko 60 posto prijava došlo je s područja od posebne državne skrbi, a prosječni poticaj po kući iznosi oko 50 tisuća kuna. Uspoređujući s lanjskom godinom, to je dva puta više.
Fond projekte sufinancira sa 40, 60 ili 80 posto nepovratnih sredstava, ovisno o lokaciji. Područja od posebne državne skrbi, prva skupina otoka i zaštićeni dijelovi prirode od Fonda mogli su dobiti 80 posto, odnosno, maksimalno 168.000 kuna, brdsko planinska područja te druga skupina otoka 60 posto, odnosno do 126.000 kuna, a ostali 40 posto opravdanih troškova projekta ili maksimalno 84.000 kuna po kući.
Za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada ove godine osigurano je 150 milijuna kuna poticaja, a program je obuhvatio energetski pregled i certificiranje, izradu projektne dokumentacije za projekt obnove i sam proces obnove te ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije (kalorimetre ili razdjelnike) i regulaciju. U neki od modela sufinanciranja ove godine uključeno je 1800 zgrada. Lani su uz subvencije obnovljene 774 zgrade. Komentirajući odaziv građana, Sven Müller, direktor Fonda, ističe:
– Građani su prepoznali prednosti i koristi energetske obnove. Interes za energetsku obnovu zgrada je tri puta veći. Pratimo realizaciju programa i nastojimo, u suradnji s resornim ministarstvom, unaprijediti ih kad god je to moguće. Promjena u smislu smanjenja dokumentacije i omogućavanja direktne prijave u Fond za energetsku obnovu. Od 40 do 80 posto nepovratnih državnih sredstava prilika su da uštede budu još veće, a projekti isplate u znatno kraćem roku.
Koliko je važna energetska obnova višestambenih zgrada (zamjena stolarija, obnova fasada i sl.), pokazuje i podatak da je u Hrvatskoj većina zgrada sagrađena do kraja 80-ih godina, a većina ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju. U takvim se zgradama troši više od 42,3 posto ukupne potrošnje energije, a u posljednjih 30 godina taj udio kontinuirano raste. Uglavnom imaju vrlo nizak energetski razred, primjerice F. Stručnjaci su izračunali kako se u takvim zgradama troši 5 puta više energije od zgrada energetskog razreda B!
Vrijedne investicije
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zajedno s resornim ministarstvom u projekt energetske učinkovitosti razdoblju od 2012. do 2015. godine pokrenuo je investicije vrijedne 2,2 milijarde kuna. Taj je novac osiguran za poticaje za energetsku obnovu kuća i zgrada, komercijalnih zgrada, energetsku učinkovitost u turizmu, ugradnju sustava obnovljivih izvora energije, nabavu ekološki prihvatljivijih vozila i kupovinu kućanskih uređaja A+++ razreda. Sve je to i prilika za otvaranje novih radnih mjesta. Ministar Mihael Zmajlović, osvrćući se na taj veliki projekt, ističe:
– Kroz zaštitu okoliša stvorili smo 11 tisuća zelenih radnih mjesta. To smo postigli zahvaljujući investicijama u energetsku učinkovitost, izgradnju infrastrukture parkova prirode i nabavu komunalne opreme za razvrstavanje otpada.
Da bi se energija što više racionalno koristila, građani su ove godine mogli koristiti i poticaje za kupnju 10 tisuća različitih kućanskih uređaja A+++ razreda. Fond je za to osigurao osam milijuna kuna – odnosno 800 kuna po uređaju. Poticaji su iskorišteni u devet dana. Valja istaknuti kako A+++ uređaji štede na potrošnji energije i vode i emitiraju manje CO2. U akciju se uključilo 610 prodajnih mjesta sa 392 različita modela uređaja – hladnjaka, zamrzivača, hladnjaka sa zamrzivačem, perilice posuđa i rublja te sušilica.
>>Nekretnine na Jadranu: najčešći kupci uz Nijemce, Engleze i Austrijance – Hrvati
