Sezona grijanja pred vratima je, a time i novi trošak u kućnom budžetu. Da postoji idealan način grijanja, odnosno energent koji univerzalno odgovara svačijim potrebama, vjerojatno bi ga svi koristili. Dok jedan nudi uštedu, drugi je praktičan zbog pametnog načina rada, jedan je prikladan za one koji se stalno griju, a drugi za korisnike koji uživaju u puno sunčanih sati i u pravilu trebaju samo večernje dogrijavanje prostora. Dakle, odabir ovisi o individualnim potrebama i mogućnostima.
Naravno, uz bilo koji od energenata važno je imati dobru izolaciju, održavati temperaturu grijanog prostora na 20 stupnjeva i jednom godišnje obratiti se stručnjacima za održavanje instalacija o kojoj god vrsti grijanja bila riječ jer je sigurnost najvažnija. Bez obzira na to koju vrstu grijanja imali ili se za nju odlučili, pametno ga koristite, ne rashlađujte prostorije otvaranjem prozora, ne pregrijavajte prostor do mjere da se skidate u kratke rukave, a svake godine provjerite kako brtve prozori i vrata. Uz odgovarajući energent, uređaj visokog energetskog razreda i uz malo racionalnosti može se i te kako uštedjeti.
Grijanje na struju
Grijanje na struju naoko se čini najskupljom varijantom, u suštini to i jest, ali može biti dobar izbor u toplijim regijama s blagim zimama za domove koje veći dio dana ne treba ni grijati. Uostalom, mnoge vrste električnih grijaćih uređaja danas dolaze s visokim energetskim razredima koji jamče uštede. Većina ih je prenosiva, lagana ili pak ugradiva na svaku vrstu zida. Hoće li to biti električni radijator, klima-uređaj ili neka druga varijanta, ovisi o specifičnim potrebama korisnika. Jedino što je posve “out” su termoakumulacijske peći kojih se poželjno riješiti jer su najveći potrošači, a sve se manje ljudi odlučuje za grijanje na loživo ulje koje također postaje jedna od skupljih opcija.
Grijanje na plin
U najvećem dijelu Hrvatske etažno plinsko grijanje najpoželjnije je rješenje. Plinski grijač lako se instalira, ne zauzima puno mjesta, grijanje je “čisto,” a cijena mu spada u prosječne u usporedbi s ostalim energentima. Cijena kubičnog metra plina ovisi o distributeru, no u Zagrebu za domaćinstva ona je 3,55 kuna. No, plin je sam po sebi opasnost i s njim treba oprezno. Instalacije se moraju servisirati barem jednom godišnje. Rješenje za one koji se griju na toplanu su razdjelnici topline koji se već godinu dana ugrađuju po stambenim zgradama u Hrvatskoj, a konačan rok za sve je 31. prosinca 2016. Trošak ugradnje za stan sa šest radijatora iznosi oko 3000 kuna.
Grijanje na drva
Grijanje na drva i dalje je popularno u velikom dijelu Hrvatske. Najzdraviji je to i ekološki prihvatljiv način grijanja. Kubični metar stoji od 250 pa do gotovo 400 kuna, ovisno o klasi i vrsti, a za kuću prosječne površine potrebno ih je 15-ak za jednu zimu. Prosječno je to oko 3000 kuna što, uz pelete, drvo čini najjeftinijim energentom.Drva nisu najbolje rješenje za one koji rijetko borave kod kuće jer vatru treba stalno održavati. Problem s grijanjem na drva u kaminu je i stalan oprez da iskra ne bi završila izvan ložišta, a nekima može smetati nered od iverica, pepeo... Uz to, ložište treba čistiti.
Drveni peleti
Investicija u peć na pelete stajat će od minimalno četiri i pol tisuće kuna pa do 40 tisuća, a sam energent u usporedbi s drvetom, loživim uljem i plinom jeftiniji je od 20 do 40 posto. Vreća od 15 kg može se kupiti već za 22 kune, a 2 kg imaju istu energetsku vrijednost kao litra loživa ulja. Osim što su jeftiniji, peleti su CO2 neutralni te spadaju u ekološke izvore energije stoga su jako popularni u zemljama koje po tom pitanju imaju višu razinu svijesti. Peleti se proizvode od prešanog drveta i piljevine pod visokim pritiskom. Prednost peleta u usporedbi s drvetom je i ta da nema problema oko cijepanja, transporta, pepela...
Grijanje na lož ulje
Grijanje na loživo ulje među najnepopularnijim je rješenjima. Uz ono na struju, ova je varijanta najskuplja, prvenstveno zbog cijene energenata. Za prosječno velik dom od 60-ak kvadrata jedna zima grijanja ovim energentom stajat će i do deset tisuća kuna. U Hrvatskoj ga koristi najmanji broj kućanstava. Cijena po litri mu je trenutno između 4,50 i 5 kuna, no ona neprestano raste i pada bez pravila. Grijanje na lož ulje može biti prihvatljivo samo sa novim sustavom grijanja i tada donijeti uštede, no opet, i to zahtijeva početnu investiciju. Jedna od prednosti je i ta da ovaj tip grijanja ovisi samo o vlastitim zalihama.
Električno podno grijanje je najbolje.Jednom ugrađeno ne zahtijeva nikakvo održavanje,nema radijatora,cijevi,odzračivanja,ventila...Dobar dio Španjolske,Italije itd ima to riješenje već desetljećima i turizam zimi.