Stan od 60 četvornih metara u centru Zagreba, u stambenoj zgradi nedaleko od Branimir centra, vapio je za temeljitom adaptacijom. Naime, otkada su se u njega uselili prvi stanari krajem 60-ih godina prošloga stoljeća, stan na četvrtom katu u Domagojevoj ulici se nije prostorno, stilski ni građevinski (u smislu instalacija i podnih i zidnih obloga) mijenjao.
U ovih nekoliko desetljeća doživio je samo nekoliko površnih makeovera poput bojenja zidova i drvenine. Novi vlasnici, mlada četveročlana obitelj, kupili su ga te ga odmah planirali preurediti, i to ne samo zbog zatečenog stanja, nego i želje ili točnije potrebe za novim, praktičnijim i prilagođenim rasporedom. Stari je tlocrt uz odvojenu blagovaonicu i dnevni boravak uključivao samo jednu spavaću sobu, a kako vlasnici imaju dvoje djece, bila je potrebna još jedna spavaonica za njih. Olakotna okolnost u mijenjanju rasporeda bili su nenosivi zidovi.
- Kostur zgrade s malo nosivih zidova pokazao se vrlo zahvalnim za uređenje interijera kojim se prvenstveno htjela dobiti još jedna spavaća soba, a da se zadrži što više preostalog prostora za boravak, kuhinju i blagovanje – objašnjava Brankica Grmoja, arhitektica i vlasnica arhitektonskog studija Dizajn Et Cetera koji je bio zadužen za kompletnu adaptaciju – od izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta sa svim detaljima (od već spomenute promjene tlocrta i organizacije prostora do rasporeda niša, organizacije ugradbenih ormara, odabira materijala i izrade troškovnika).
Novi rasporedom stvorio se znatno logičniji raspored te je dobiven još jedan novi sadržaj – u dnevnu zonu koja obuhvaća kuhinju, blagovanje i boravak uklopio se i radni kutak s bibliotekom. Svojim uređenjem radni prostor nimalo ne narušava stilsku sliku ostatka ovog open spacea te je postao njegov integralni dio. No da bi se ipak vizualno i sadržajno dobio dojam da je riječ o prostoru druge namjene, postavljen je između dijela za sjedenje u boravku i radnog kutka stakleni prozirni poluzid.
Arhitektima je uspjelo napraviti dovoljno velik dnevni boravak jer je on doživio svoje proširenje na račun davno zatvorene lođe koja je, otkriva Brankica Grmoja, u međuvremenu i ozakonjena kao zatvoreni unutarnji prostor stana. ‘Kolateralna’ žrtva proširenja dnevnog boravka, osim balkona, bio je hodnik koji je sada sveden na najmanju moguću mjeru. Usto je u njemu mjesto dobila i jedna nova prostorija – ostava za pranje i sušenje rublja i dodatno vješanje torbi i kaputa.
Da bi sve to mogli ostvariti, bilo je potrebno srušiti sve pregrade i zarotirati raspored u stanu – sada se obje spavaće sobe, umjesto prijašnje jedne, nalaze na istoku, a svi mali prostori (kuhinja i blagovaonica, predsoblje, kupaonica) postali su dnevni boravak orijentiran na zapadnu dvorišnu stranu. Prije adaptacije boravak je bio na istočnoj strani, a kuhinja na zapadnoj.
– Stan je dosta zahvalne konstrukcije tj. ima samo jedan stup u sredini te ima dvostranu orijentaciju zapad-istok pa je zbog toga bio odličan za adaptaciju. Također je bilo zgodno što je pozicija WC školjke bila u sredini stana – ističe arhitektica te objašnjava kako je pri kupnji starog stana najvažnije vidjeti poziciju školjke i prozora. Tako se za svega pet minuta da ocijeniti može li se taj prostor maksimalno iskoristiti. A ovaj od svega 60 četvornih metara doista jest primjer kako se iz malo kvadrata može dobiti puno – ne samo jedna dodatna soba, nego i mini vešeraj te radni kutak.
Tu iluziju većeg prostora arhitekti su dobili konceptom ‘bijele opne’. Zidovi i pod su, naime, u neutralnoj bijeloj, a namještajem i detaljima dodavale su se ostale boje u interijer. Drugi ‘trik’ bilo je svjetlo.
– Otvore smo ostavili što smo veće mogli i nismo ih htjeli umanjivati kutijama za rolete. Usto, dosta rasvjete je ugrađeno kao i svi ormari i police i sve je također u bijeloj boji – otkriva Branka Grmoja.
Osim iluzije prostornosti, tu je iluzija luksuza koji se stvorio odabranim komadima namještaja i materijala te samim konceptom uređenja. Želja vlasnika bila je jednostavan, moderan i udoban stan prilagođen potrebama svih članova, no dali su odriješene ruke arhitektima što se tiče stilskog uređenja. Svijetle i tople smeđe nijanse na neutralnoj bijeloj podlozi kreću se u smjeru skandinavskog stila iako to, ističe arhitektica Grmoja, nije bio imperativ prije samog zahvata.
– Korišteni materijali i oprema stana svrstavaju se u srednji cjenovni razred bez imalo razmetanja, no zadržan je dojam luksuznog prostora. Sav namještaj rađen je po mjeri, čak i kreveti – roditeljski i dječji na kat – zaključuje arhitektica.
>>Interijer bogat poviješću postao je divan moderan dom
Stan izgleda jako funkcionalno uređen, iako nigdje ne vidim ormare za odjeću. Možda ih nisam uočila ili nisu na fotografijama...