Živjeti u dvorcu je naporno. Možda bi bilo umjesnije da kažem kao u kazalištu, gdje mijenjam uloge od čistačice do režisera, od autora predstave do scenarista i glavnog glumca, od izbornika izvođača do producenta, izvjestitelja i sponzora. Želim oživjeti kulturno-povijesni identitet svetokriškog vlastelinstva, da poticajni duh dvorca informira, educira i obogaćuje, da privlači pozornost na aktualne teme u kulturi, znanosti i gospodarstvu, ali i da osvježi pamćenje na elitnu kulturu hrvatskih velikaša koji su naciji u nasljedstvo ostavili bogatu materijalnu i nematerijalnu baštinu – kaže nam umirovljena znanstvenica prof. dr. Mirna Flögel Mršić koja u svom drugom domu, dvorcu Sveti Križ Začretje, radi na katalogizaciji i digitalizaciji obiteljske zbirke umjetnina i arhivskih dokumenata.
U salonu Pro domo sve je u tamno crvenim tonovima, a u njemu se ručam, druži i raspravlja
Sama održava čistoću na 1700 četvornih metara kompletno uređenog unutarnjeg dijela dvora, brine o košnji trave, orezivanju grmlja...
Ostavština strica
Organizira ovdje i raznovrsne priredbe, vodi turističku promidžbu i prezentira dvorac posjetiteljima. U tom dvorcu njezin suprug publicist mr. sc. Zdravko Mršić piše svoje knjige, održava predavanja, prezentacije.
U salonu Melkus nalazi se ostavština i djela Dragana Melkusa, strica prof. dr. Mirne Flögel Mršić
Taj je dvorac dom, ali i rasadnik hrvatske kulture. Dvorac Sveti Križ Začretje, koji je nekad bio dom obitelji Keglević, Sermage i Vraniczany, obitelj Flögel Mršić kupila je 2002. U obnovu su uložili jako puno i iscrpili svu obiteljsku ušteđevinu. Dvorac je dom, ali i muzej kulture življenja.
Gledamo u dvorcu spremljenu kompletnu ostavštinu njezinog strica Dobriše Cesarića, mnoštvo djela njezinog prijatelja Ivana Lovrenčića, kolekciju vrijednih primjeraka keramike, porculana i stakla.
Ljepota do neba
Tu je reprezentativno zastupljena proslavljena keramika Zsolnay, obiteljsko stilsko pokućstvo iz 18. i 19. stoljeća, ali uz sve prof. Flögel Mršić jednostavno kaže:
- Uz pojedinačna djela mnogih umjetnika zbirka se posebice ponosi brojnim djelima Josipa Biffela, Ljube Ivančića, Slavka Kopača, Ivana Lovrenčića i Slavka Šohaja, a slike Dragana Melkusa i obiteljski portreti trajni su dekor dvorskih salona - i dodaje da je obiteljska želja i zadaća sačuvati baštinjeni dvorac, da i danas, u vrijeme europskih i svjetskih integracija, bude na braniku hrvatskog dostojanstva i vlastitosti.
NE PORPUSTITE: FOTO Bračni par Golubić živi u palači kakva je bila i u 19. stoljeću
