fantastična petorka

Znate li koja je boja najprivlačnija u vrtu? Žuta - a ovo je top-lista najljepših žutih cvjetnica

Shutterstock
20.03.2024.
u 11:35

Cvjetnice žute boje kombinirajte pametno s drugim bojama kako biste dobili najviše iz njih. Posebno impresivno izgledaju postavljene uz ljubičasto, grimizno, bijelo, pa čak i plavo cvijeće

Žuta boja simbolizira svjetlost, vedrinu, veselje, radost, život... Sve su ovo pojmovi koje želimo prizvati u naš vrt ili okućnicu, kako bi mogli uživati u pogledu na cvijeće koje nas okružuje. Cvijećem ove boje možete transformirati svoj vrt u zonu svježine i vedrine. Cvjetnice žute boje kombinirajte pametno s drugim bojama kako biste dobili najviše iz njih. Posebno impresivno izgledaju postavljene uz ljubičasto, grimizno, bijelo, pa čak i plavo cvijeće.

Foto: Shutterstock

Rušeljka (Alyssum)

U proljeće i rano ljeto patuljasti jastučići prepuni su sitnih cvjetnih glavica bijele, krem žute i ružičaste boje koje mirišu poput meda. Ovaj rod obuhvaća 170 vrsta jednogodišnjih, trajnica i grmića, a mnoge od njih su prekrasne biljke kamenjara. Uglavnom su niska i raširena rasta s malim eliptičnim lišćem. Većina ih je niža od 20 cm, ali ima i nekoliko grmastih vrsta koje su visoke i do 60 cm. Treba ih saditi na potpuno sunčane položaje u dobro drenirana tla, zrnate teksture. Idealne su za sadnju u obrub oko gredica.

Foto: Shutterstock

Zlatoglavica (Asphodeline)

Zlatoglavica spada u porodicu ljiljana, Liliaceae. Vrlo je zanimljiva za sadnju u vrtovima kao soliterna biljka u polusjeni između crnogoričnog drveća, a omiljena je i kao cvijeće za rez. Raste u obliku travnatih busena širine od 30 do 45 cm. Listovi su joj zelene boje, linearni. Cvate žutim zvjezdastim cvjetovima koji su skupljeni u grozd. Cvijet je intenzivna mirisa, a cvatnja traje od početka do sredine ljeta. Za uspješan rast zahtijeva sunčano do polusjenovito mjesto, a zemlja mora biti propusna i vlažna. 

Foto: Shutterstock

Šeboj

Pripada porodici krstašica, Cruciferae. Kao jednogodišnja biljka uzgaja se da bi se osigurala cvatnja sve do kasne jeseni, no najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka i tada cvate od travnja do srpnja. Šeboj krase prekrasni, mirisni, žuti cvjetovi. Najzastupljenija su dva uzgojna oblika - prvi u obliku grma, jako razgranati ili drugi, velikocvjetni koji cvate na samo jednoj stapki. Velikocvjetni šeboj za rast zahtijeva najbolje vrtno tlo, dok grmoliki nije zahtjevan glede uzgoja. Prikladan je za gredice u kombinaciji s trajnicama i sezonskim cvijećem, za kamenjare, za sadnju u tegle ili za rez.

Foto: Shutterstock

Mimoze

Prelijepi žuti cvjetići mimoze skupljeni u glavičaste grozdove u obliku kuglica sigurni su znak proljeća. Riječ je o izrazito nježnom cvijeću, zahvaljujući kojem se udomaćio izraz "biti kao mimoza". Naime, kada primijeti i malu smetnju, zatvara svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti. U prirodi mimoza je brzorastuća biljka, ali ako se uzgaja u lončanicama, raste relativno sporo. Voli pjeskovita i silikatna tla i sunce. Mimozu treba uvijek saditi na mjestu gdje je zaštićena od vjetra. Mimoze su i idealna dekoracija za dom. Od njezinih grana mogu se isplesti vijenac za vrata, prelijepe su same u vazi ili dio šarenog proljetnog buketa. 

Foto: Shutterstock

Suncokret

Simbol sreće i vitalnosti, suncokret je omiljen izbor mladenki za vjenčani buket u ljetnim mjesecima. Vedre, živopisne i jarke boje, a upečatljivog oblika, poziva na divljenje i mami osmijehe. Nije ni čudo zašto ga tolike žene žele pored sebe na njihov posebni dan.ZKao i ostale vrste pripadnice porodice glavočika (Asteraceae), suncokret nosi cvatove sastavljene od brojnih malih, zbijenih cvjetova. Istaknuti, zrakasti cvjetići vanjskog kruga dolaze u raznim bojama: žutoj, zlatnožutoj, narančastoj ili kestenastoj, dok je sredina cvata crvenkasta, purpurna ili smeđa. Cvate od početka srpnja pa sve do listopada.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije