Lovor višnja lijepa je i česta ukrasna biljka, no njezini listovi i plodovi otrovni su. Vjerovali ili ne, ali otrovati se možemo i korom bagrema, a otrovna je i cijela ciklama. Najčešća živa ograda u kontinentalnom dijelu Hrvatske, kalina, ima otrovne plodove koje djeca često gutaju jer su prilično atraktivni. Oni izazivaju želučane tegobe, a zatim i poremećaj u cirkulaciji.
Listovi i plodovi lovor višnje otrovni su, stoga s njom treba biti oprezan, a nakon orezivanja obvezno prati ruke
Oprezno sa sadnjom
Sreća u nesreći je što se kalina često orezuje, uglavnom prije cvatnje, pa su plodovi vrlo rijetki. To su samo neki od primjera biljaka ili njezinih dijelova s kojima smo često u doticaju, a ne znamo kako nam mogu naštetiti, posebno djeci ili kućnim ljubimcima koji tog trena nisu pod nadzorom.
Najčešća živa ograda u kontinentalnom dijelu Hrvatske, kalina, ima otrovne plodove koji izazivaju probavne tegobe
Nije svejedno koje biljke gdje sadimo, upozorava diplomirani inženjer agronomije Jurica Glumpak. Tako ne bismo smjeli u vrtićkom okolišu saditi opasne ili otrovne biljke, a primjerice u drvoredu kod kojeg je parkiralište one kojima lako pucaju grane, što je slučaj s brezom, ili one koje privlače biljne uši, za što je najbolji primjer platana.
– Nije dovoljno projektirati vrt prema stilskim pravilima i ekološkim uvjetima, važan je i kontekst. U tom smislu nemoralno je posaditi brezu ako je susjed astmatičar ili u vrt puno zumbula, narcisa, ljiljana ili mrazovca ako imamo kućnog ljubimca.
Posebno bi trebalo pripaziti što se sadi kod vrtića i škola, a često se baš tu vidi nestručnost u radu – kaže J. Glumpak. Ističe i sadnju biljaka čiji pelud potiče alergijske reakcije. Najpoznatije među njima su lijeska, topola, vrba, breza, platana, čempres, tisa, jasen i fikusi.
Za reakcije otrovnih biljaka krivi su alkaloidi koje sadrže.
Najčešće se te biljke koriste i u medicinske svrhe, one su i ljekovite, no razlika je u dozama i koncentraciji. Dok se za ljekovita svojstva koriste strogo kontrolirani uvjeti, kaže Glumpak, u nekontroliranim uvjetima izazivaju velike probleme. Primjerice, oleander izaziva kardiovaskularne poremećaje, a može dovesti čak do zatajenja srca, a lukovice narcisa izazivaju jake mučnine.
Oprezno i s bršljanom
Prekrasna đurđica cijela je otrovna, ako ne operemo ruke, dolazi do mučnina, vrtoglavica i bolova u trbuhu. Obavezno je pranje ruku kad radimo s glicinijom, koja je cijela otrovna, a hortenzija će u manjim dozama izazvati osip, svrbež i naticanje kože, a u većim zatajenje srca. Za sve toplokrvne životinje otrovni su rododendroni, a kod ljudi izazivaju osip, zamagljen vid i slabost u mišićima.
Rododendronov otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje...
Mnogi znaju da će branjem krizantema dobiti svrbež ili osip, ali možda ne znaju da u jako otrovne biljke spadaju visibabe. Otrovni su i plodovi (bobe) krumpira, sjemenke i cvjetovi božura, a ulje metvice izazvat će spontani pobačaj kod trudnica. Otrovne su i sve vrste makova, a samo tri sjemenke ricinusa letalna su doza za čovjeka težine oko 70 kilograma.
Hortenzija će u manjim dozama izazvati osip, svrbež i otekline, a u većim zatajenje srca
– Rijetko tko zna da su otrovni svi dijelovi bršljana, a najviše plodovi. Kod šimšira otrovni su listovi. Otrovni su i plodovi božikovine i mahonije, no kako se uglavnom uzgajaju zbog tih lijepih bobica, vjerojatnost trovanja je veća.
Mahonija, zimzeleni grm, također je otrovna biljka jer su joj korijen i bobice otrovni
Kod tise je otrovno sve osim pulpe, ali samo ako se iz nje odstrani sjemenka, otrovno je lišće paprati, a eterična ulja ružmarina i kadulje opasna su za trudnice. Posebno treba upozoriti na mrazovac, biljku vrlo sličnu šafranu, koja cvate u jesen.
Dok šafran nije otrovan, mrazovac je poznat kao “biljni arsen”. Naime, sadrži kolhicin, a samo pet grama sjemena letalna je doza za čovjeka – kaže J. Glumpak. Otrovne su i gotovo sve vrste mlječika, iz čijih stabljika, kad se kose, izlazi tvar slična mlijeku.
Biljke iz te porodice djeluju i kroz kožu, a treba izbjegavati i drijemovac kojeg možemo često vidjeti uz potoke i polja. Za malu djecu otrovno je i sjeme suručice (spirea).
Ni kaktusi nisu bezopasni
Među opasnima su i neki kaktusi iz roda Cereus zbog kojih je već zabilježeno nekoliko slučaja trovanja tetanusom čak i sa smrtnim ishodom. Strvosmrad ili Stapelia kao jako lijep sukulent ima nedostatak što njegov cvijet privlači muhe strvinarke koje su, poznato je, prijenosnici različitih bolesti. Općenito su opasne biljke s bodljama i trnovima zbog neugodnih uboda, a među njima se ističe Berberis odnoso žutika, Pyracantha i Gleditsia. Biljka Puya Chilensis još nije stigla u Hrvatsku, no nije na odmet preventivno reći da je to „biljka koja jede ovce“. Naime, svojim bodljama „zarobi“ životinju koja izgladni i ugiba, a ta se biljka hrani upravo iz raspadajućeg tkiva.
