Kako uspješno uzgajati povrće u ekstremnim klimatskim uvjetima? Kako prilagoditi vrt suši, vrućini, jakim vjetrovima i napadima štetnika? Odgovore na sva ta pitanja zna Andrea Vugrinović, vrtlarica s bogatim iskustvom u ekološkoj poljoprivredi. Iako je njezina priča s povrtlarstvom krenula još puno prije, tvrtku za ekološku poljoprivredu i prodaju "Lokvina" službeno je osnovala 2013. godina. Osim prodaje eko sjemena, tvrtka se bavi i proizvodnjom povrća za tržište na ekološki način, tako da je stekla jako puno iskustva na tom području
Sijeno umjesto kopanja
Ljubav prema vrtlarenju, zemlji, životinjama i biljkama u njoj je rasla još od osnovne škole, otkako je uz baku i djeda kopala po njihovu vrtu. Velike su razlike u bavljenju poljoprivredom nekada i danas, kada vladaju ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatski promjenama.
– Na lokalnoj razini još uvijek ima relativno puno ljudi koji povrće uzgajaju onako kako bi to trebalo raditi, koji nisu izgubili navike naučene od baka i djedova. Međutim, s modernom poljoprivredom i zelenom revolucijom prešlo se na intenzivno obrađivanje tla, gnojenje, korištenje pesticida i herbicida i posljedica toga je da je puno humusa nestalo. Danas u Hrvatskoj imate u prosjeku jedva dva posto humusa u tlu, što je strašno jer to znači da tla više nisu plodna – kaže Andrea Vugrinović.
Puno ljudi vraća se ekološkom uzgoju, bilo da to rade iz potrebe ili hobija, bilo čisto zato što se žele vratiti prirodi. Nije riječ o starom, nego o modernom načinu uzgoja, samo što je u njega pretočeno puno saznanja iz prethodnih generacija i puno nove biologije i poljoprivrede. Ljudi se katkad začude kada čuju koliko se poljoprivreda razvila u posljednjih petnaestak godina. Prema Andrejinim riječima, svoj ćete vrt najbolje unaprijediti ako se budete brinuti o tlu. Ne treba se zamarati bolestima i štetnicima koji napadaju biljke jer oni su samo simptom nedostataka u tlu, u kojem nedostaje život.
– Stalnim prekopavanjem, prevrtanjem, pretjeranim gnojenjem i korištenjem različitih sredstava mi uništavamo tlo, a onda ni biljke ne mogu funkcionirati. I onda sav taj svijet oko njih, cijeli ekosustav prestane funkcionirati onako kako bi trebao. Vrijeme je da počnemo ponovno učiti, eksperimentirati i prilagođavati se uvjetima koji se brzo mijenjaju – upozorava Vugrinović.
Povrće je iz različitih razloga i prošle godine trunulo. Bilo je veoma vruće, zalijevanje je katkad obavljano samo površinski, a raširile su se i razne bakterijske bolesti. Srećom, tlo se već za godinu ili dvije može u velikoj mjeri unaprijediti. Kako pripremiti tlo za proljetnu sezonu?
– Bilo bi idealno kada ne bismo kopali, osobito ne u dva reda. Najbolje bi bilo uzeti vremena i pokriti tlo slojem nekog biljnog materijala poput sijena ili slame i ostaviti ga dva do tri mjeseca na tlu. Kada to u proljeće maknete, imat ćete prekrasno obrađeno tlo. Posao su odradile gliste. Preostaje vam samo da razmaknete taj materijal i sadite ili sijete. Ne trebate apsolutno ništa drugo učiniti. S petnaestogodišnjim iskustvom takvog načina proizvodnje mogu reći da to doista funkcionira – ističe Andrea.
Mnoge zanima koje se vrste povrća mogu saditi i jesti svježe zimi. Odgovor je gotovo sve, osim rajčice i paprike, iako se i njima može produljiti sezona. Međutim, treba krenuti na vrijeme, najbolje u kolovozu ili rujnu s matovilcem, radičem, raznim salatama, potočarkom. Blitva obožava snijeg, mrkva, cikla i sve kupusnjače osim možda kupusa također mogu preživjeti taj period.
– To vam je kao da imate police u vrtu i sad idete u špajzu i skidate hranu s tih vrtnih polica. Mi zimi imamo svega, čak više nego ljeti. Ljeti svi nešto uzgajaju iako je tada puno teže izaći na kraj s vremenskim nepogodama, osobito ako ne želite zalijevati. Mi povrće zalijevamo samo onda kada moramo da bi bilo ukusnije, jer što je više vode, okus je blaži. Umjesto toga, radije ga dobro natopimo jednom u tjedan dana, da biljka nauči spustiti korijen što dublje u tlo. Tako dobivamo kvalitetniji proizvod i zdrave biljke – objašnjava međimurska povrtlarka.
Ekološki certifikat je dokaz
Danas se sintagma ekološka poljoprivreda koristi prilično olako, svašta se podrazumijeva pod tim pojmom. Vugrinović navodi da njezina tvrtka ima ekološki certifikat, što znači da je prošla strog proces provjera načina poslovanja, kvalitete sjemena koje stavljaju na tržište pa čak i vrste sredstva za čišćenje koje koriste u skladištu. Ekološki certifikat dokaz je da je hrana doista kvalitetna i da nije bila izložena umjetnim gnojivima, herbicidima i pesticidima.
Ljudima koji odustaju od vlastitih vrtova i povrće kupuju u trgovačkim centrima vrtlarica poručuje da razmisle o tome koliko će ih to koštati i koliko će brzo umrijeti zbog konzumacije loše hrane.
– Puno ćete zdravije i ukusnije jesti ako sami uzgajate zdravu domaću hranu. To se uvijek isplati. Čak i ako u jednoj tegli uzgojite dvije salate. Ako nemate vremena ni uvjeta, dajte stavite jednu teglicu na prozor pa barem malo salatice uzgojite. Već je to velik napredak – poručila je iskusna vrtlarica.
