Nastavljamo s prisjećanjem na sva izdanja Sajma cvijeća kojeg danas poznajemo kao Floraart i koji ove godine slavi vrijedan jubilej, 50 godina postojanja.
Već u prvih nekoliko godina svoga postojanja Sajam cvijeća zaradio je titulu najveće jugoslavenske cvjetne izložbe, a kako je vrijeme odmicalo i sajmovi se nizali jedan za drugim, ova cvjetna manifestacija samo je učvršćivala svoju vodeću poziciju.
Rast ugleda sajma
O tome svjedoči i međunarodno službeno priznanje iz 1978. godine kada su Sajam u svoj registar međunarodnih izložbi te vrste stavila tri vodeća svjetska cvjetna udruženja: HPI i Fleurop-Interfloria iz Nizozemske i jedno iz Italije. Upravo je Italija prva u svijetu i organizirala jednu takvu izložbu u Padovi daleke 1845. godine.
Tom priznanju pomogla je ne samo uspješna organizacija i koncepcija sajmova u kojima je redovito sudjelovao i Večernji list, nego i broj posjetitelja i izlagača koji je vrtoglavo rastao iz godine u godinu.
I danas mnoge kulturne, glazbene i gospodarstvene smotre znaju privući velik broj ljudi na zagrebački Gornji grad, ali nijedna nije uspjela približiti se broju posjetitelja za vrijeme dok se u staroj jezgri grada održavao Sajam. Bio je to očito najbolji i najuspjeliji način da se oživi i barem nakratko oživi ovaj dio grada, na čijim ulicama danas možete susresti uglavnom samo turiste.
Sajam 1980. bio je posvećen netom preminulom ili, kako su tada prenosili mediji u zemlji, “voljenom” drugu Titu.
Aranžerske radionice
Gornji grad nezaobilazna je postaja svima onima koji se žele upoznati s poviješću Zagreba.
No malo onih koji žive u ovom gradu zna da se upravo tamo prije 50-ak godina počela manifestacija koju danas poznajemo kao Floraart i koja se već nekoliko posljednjih godina odvija na jezeru Bundek. Posebnost izložbe od početka nisu bile samo cvjetne izložbe, nego i one umjetničkih fotografija, ulja na platnu, koncerata te cvjetnih i aranžerskih radionica.
Sajam ‘78. godine bio je rekordan po veličini izložbenog prostora, broju izlagača te posjetitelja, njih čak 250 tisuća. Za to je ‘kriva’ i izložba najvećeg akvarija u Europi
Bilo je to i ostalo mjesto na kojem se usvajaju nova i usavršavaju postojeća cvjećarska znanja i vještine, sklapaju poslovne veze proizvođača i distributera te na koncu – zaljubljuje u hortikulturu i vraća prirodi. Sajmove od 1976. do 1980. obilježili su, osim nezapamćenih gužvi i rekordnog broja posjetitelja, i izlaganje egzotičnih vrsta cvijeća pristiglih iz dalekog Japana, Sydneya i Singapura.
Pokroviteljica ovog jedinstvenog sajma i dalje je Jovanka Broz, umjesto koje su često svečane vrpce presijecali njezini posebni izaslanici, tada poznati društveno-politički radnici.