Često nastane zabuna kada spominjemo šipak - jedni će pomisliti na nar, mediteransko voće koje ispod tvrde kore sadrži sitne male slatko-kiselkaste ružičaste plodove, a drugi će tvrditi kako je to divlji šipak, biljka s crvenim bobicama veličine maslina od koje najčešće radimo čaj.
I jedni i drugi su u pravu, jer se za obje voćke u mnogim krajevima Hrvatske koristi isti naziv. Plodovi obiju biljaka vrlo su ljekoviti, ali i dohodovni pa se u svijetu uzgajaju plantažno, dok kod nas to nažalost nije slučaj.
- Kod nas se rijeko uzgaja komercijalno što bi nekima omogućilo i dobru zaradu i zaposlenje pa divlji šipak odnosno plod pasje ruže uglavnom nalazimo samorastuću u prirodi - tvrdi agronom Željko Peran. Divlji šipak češće koristimo za kulinarstvo, a manje jedemo svježe ubrane plodove jer nisu tako ukusni kao oni od nara. Ali je zato grm divljeg šipka vrlo dekorativan. Unatoč tome rijetko se koristi u oblikovanju vrta. Veću primjenu, kako nam je otkrio agronom Peran, šipak ima kao biljka koju sadimo za oblikovanje živice.
Specifičnost živice od šipka jest što ju ne formiramo strogo geometrijski već prikraćivanjem kako bismo dobili prirodni štit. Trnoviti grm šipka, koji zna narasti i do 4 metra, dozrijeva u jesen te je cijeli mjesec studeni idealna prilika da uberete njegove intenzivno crvne plodove. Kako biste se zaštitili od trnja, svakako ne idite u berbu bez rukavica. Od šipka možete raditi ukusnu marmeladu, rakiju, vino i sirup, a možete ih sušiti te koristiti za ukusan domaći čaj koji obiluje vitaminom C te je zato nezamjenjiv u liječenju prehlade.
- Za čaj možete koristiti i sušene listove i cvjetne latice šipka - i one sadrže vitamin C kojeg ova voćka sadrži više nego bilo koji agrum. Laticama cvijeta potopljenima u ulju ili pripravkom nastalim destilacijom možemo liječiti opekline i ispucalu kožu - preporuča Željko Peran.
- Krenite već ovaj vikend u prirodu i potražite šipak na sunčanim rubovima šume, uz međe na njiivama i među grmljem.
- Ubrane plodove trebalo bi sušiti u pećnici zagrijanoj na 40 do 50°C jer će tako zadržati intenzivnu crvenu boju. Sve više temeprature će ga potamniti kao i ako ga uberemo kada je prezrio.
- Prije sušenja odstranite peteljke i pecite plodove dok ne postanu krhki. Imajte u vidu da od 2 kg šipka dobijete nešto manje od 1 kg suhog.
- Čuvajte ga u platnenim vrećicama od lana ili pamuka i to na hladnom i prozračnom mjestu.
- Svakako ga iskoristite do iduće jeseni, jer mu je rok trajanja godinu dana.
>>Samoniklo bilje - jestivo, ljekovito i na dohvat ruke
