Naslovnica Zeleni trendovi Vrt

Prvi mraz i biljke

Mraz je itekako koristan, no može biti poguban i za biljke ako ih ne zaštitite na vrijeme i na pravilan način.
11. siječnja 2018. u 08:15 0 komentara 1791 prikaza
mraz
Foto: Shutterstock

Mraz je oborina koja nastaje kada voda u obliku vodene pare u atmosferi dođe u kontakt s čvrstim površinama temperature oko 0 stupnjeva. Tada se pojavljuju kristali leda. Mraz kao pojava ima vrlo značajan učinak na cijeli biljni svijet. Naime, pod djelovanjem trajnijeg mraza dolazi do mirovanja vegetacije, što biljkama pomaže da lakše krenu s rastom sljedeće godine.

Također se djelovanjem mraza eliminiraju mnogi štetnici u različitim stadijima razvoja ( jaja, imago, ličinke i sl.). Uglavnom, većina vrtlara ima nepovoljna iskustva s pojavom niskih temperatura. Kod ovih stanja preventiva je najvažnija. Ako na vrijeme reagiramo te zaštitimo biljke, pojava mraza ne donosi značajne promjene u vrtu.

mraz | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock

Da bismo detaljnije upoznali mraz, potrebno je da razmišljamo o sljedećem: vrijeme pojave, mjesto pojave, reakcija biljaka, preventivno djelovanje i reagiranje u kritičnim stanjima. Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature. Ovisno o padu temperature mraz može biti slab, umjeren, jak i vrlo jak. Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Pojedine biljne vrste podnose slabe mrazove ili nisu otporne na jake ili vrlo jake pojave. Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena), i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom djelu biljaka. Reljefno gledano mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima. To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza. Stoga prilikom planiranja vrta potrebno je paziti gdje su mrazišta. Dobar primjer su šume jele i smreke. Smreka se uvijek pojavljuje u mrazištu, a obična jela izvan njegova dohvata. Prilikom pojave niske temperature dolazi do reakcije biljaka. Što se ustvari dogodi? Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka.

mraz | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock

Kod slabih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i sl. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i „izbacivanja“ korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. Da bismo spriječili štete, potrebno je obaviti dobre pripreme. Sve počinje izborom mjesta. Napravite skicu vrta i obilježite mjesta mraza. To je najbolje pratiti jednu sezonu. Zabilježite temperaturu vani i mjesto gdje se pojavio. Ponovno zabilježite temperature i mjesto pojave. Na taj ćete način dobiti područje pojave slabog, srednjeg i jakog mraza.

mraz | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock

Druga značajna stvar je da tijekom godine pripremamo naše biljka za prezimljavanje. Pravilnom prihranom te brigom biljke polako uvodimo u fazu mirovanja kad imaju vremena stvoriti zaštitne slojeve protiv niskih temperatura. Griješimo ako prihranu stavljamo prekasno jer se tada mladi izbojci nemaju vremena pripremiti za zimu. Zna se dogoditi da mraz urani. Tada treba u pripremi imati nekoliko opcija kako prevenirati potencijalna oštećenja. Na biljkama koje su mlade i cijepljene su (npr. voćke, japanska trešnje, šarenolisna vrba i sl.) treba zamotati mjesto cijepa koje je osjetljivo na niže temperature. Također, biljke koje su osjetljive (mlada salata, mlade sadnice, cvjetnice i sl.) potrebno je zaštititi. Nekad su ljudi u voćnjacima ložili vatru te bi na taj način povećavali temperaturu i sprečavali pojavu mraza. Međutim danas imamo termoregulirajuće folije kojima se biljka prekrije. Folija omogućuje da biljka nesmetano diše, a štiti od niske temperature. U sličnu svrhu može poslužiti i zaštitni sloj slame, sijena ili stabljika kukuruza (komušina). Poanta je da se stvori sloj toplog zraka oko same biljke. Oko samog korijena možemo staviti sloj slame koja stvara izolaciju. Također je važno imati informaciju kada se očekuje pojava mraza. Zna se dogoditi da ne stignemo reagirati na vrijeme te nam mraz uhvati pojedine biljke. Takvu biljku treba odmah zaštititi folijom ili nekim drugim materijalom. Ako je riječ o jednogodišnjim usjevima (salata, radič i sl.), vrlo vjerojatno nećemo moći napraviti puno. Kod grmova i stabala problemi mogu nastati kad se pojave jaki i vrlo jaki mrazovi. Tada se javljaju otvorene rane. Pravodobnom brigom te planiranjem, s puno ljubavi, biljke spremamo za nepovoljne situacije. Što su biljke bolje pripremljene, otpornost na pojavu svega nepovoljnog je veća.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.