U rupu za sadnju poželjno je dodati šaku-dvije komposta. Biljka je spremna za presađivanje kada ima 3-4 prva lista (ne računajući na ove prve ovalne tzv. supke). Dubina sadnje određuje daljnji razvoj same presadnice. U svibnju dolazi vrijeme kada se sve one presadnice koje smo mjesecima mazili i pazili sele na otvoreno. U želji da višemjesečni trud ne propadne, postavljamo si pitanje “kako znamo da su presadnice zaista spremne za presađivanje?”.
Naučiti kada biljke na vrijeme presaditi ključno je za njihov kasniji razvoj. Naime, ako se presade prerano, postoji mogućnost da će biti preslabe i teško se othrvati vremenskim uvjetima, a presade li se prekasno, mogu prerasti idealnu veličinu i naviknuti se na zatvoreni prostor, što će rezultirati teškom prilagodbom na nove vrtne uvjete.
Točnog pravila kada su presadnice spremne za presađivanje nema jer sve ovisi o uvjetima uzgoja. Količina svjetla dok rastu u zatvorenom prostoru utjecat će na njihovu kvalitetu. Upravo je premalo svjetla najčešći problem zbog kojeg presadnice rastu izdužene, bljedunjave i osjetljive, a takve nikako nisu dobre za daljnji uzgoj.
“Tajming” je ključan
Kada je biljka spremna, najbolje će potvrditi broj njezinih stvarnih listova. Prvi listovi koji se razviju nakon nicanja su supke, čija je svrha prikupiti hranu za sadnicu u vrlo kratkom vremenu. Nedugo nakon njih razvijaju se i pravi listovi. Treba naglasiti da nije važno koliko je biljka visoka, nego koliko ima pravih listova pri presađivanju. Tri do četiri prava lista bila bi idealna na biljci koja se presađuje na otvoreno. Još je jedna važna stavka u ovoj priči prilagodba na vanjske uvjete.
Budući da su biljke dosad rasle u zatvorenom, trebalo bi ih barem 10-ak dana prilagođavati na vanjske uvjete. Iznositi ih na otvoreno za lijepog i sunčanog dana, zaštićene od vjetra, uz redovito zalijevanje, bit će dovoljno za privikavanje na vanjske uvjete. Za hladnih noći poželjno je presadnice unijeti u zatvoreno jer temperature niše od 10 stupnjeva mogu zaustaviti rast, a ispod 5 stupnjeva čak uništiti i samu biljku.
Pri samom presađivanju vrijedi pravilo – što dublje, to bolje. Sadimo ih toliko duboko da se ostave samo jedan ili dva kompleta pravih listova iznad razine tla. Najbolji primjer je sadnja rajčica. One će dubljom sadnjom razviti veći korijenov sustav iz sitnih dlačica koje se vide duž stabljike. Tako će se razviti novi korjenčići koji će pomoći biljci da se bolje ukorijeni, odnosno da bilje crpi vodu i hranjiva iz tla.
Najbolje predvečer
Presađivanje je najbolje obavljati predvečer jer će do sljedećeg jutra biljkama ostati dovoljno vremena da se prilagode na novonastale uvjete. Presađujemo li ih danju, velike su šanse da ih sunce i vjetar oslabe i oštete. Bez obzira na to sadimo li biljke u vrtu ili u teglama, važno je prije presađivanja zemlju porahliti i poravnati. U svaku rupu za sadnju poželjno je dodati šaku do dvije komposta, a nakon nagrtanja zemlje, oko same biljke i šaku dehidriranog organskog gnojiva. To bi trebalo biti dovoljno hranjiva sve do vremena cvatnje.
Prije presađivanja, poželjno je odrezati svaki dulji korijen na biljci, što će pomoći u rastu i pospješiti grananje korijena. Nakon sadnje svaku biljku treba dobro zaliti. Ukorjenjivanje i prilagodba na novonastale uvjete traju oko dva tjedna. Za to vrijeme posvetite maksimalnu pozornost svojim biljnim ljubimcima jer će vam oni vratiti nezaboravnim iskustvom u vrtu.
>>Redovitim održavanjem do dugotrajnog vrtnog alata
