Ako postoji mogućnost napraviti cvjetnjak na krovu, odaberite biljke s kojima ćete imati najmanje problema. To su, primjerice božuri, krizanteme i različite vrste perunika. Zašto baš te vrste? Zato jer njihovo korijenje nije preduboko pa ne traži puno zemlje.
Ispod stabala često ostaju ogoljela polusjenovita zemlja. Tu zasadite mali zimzelen (Vinca minor) ili veliki zimzelen (Vinca major). Otporne zimzelene trajnice posebno su zanimljive u kasno proljeće i rano ljeto kad procvatu njihovi cvjetovi plavih tonova.
Oko vrtnih staza može se zasaditi žednjak. Osim kompaktnog rasta biljka obilno cvate. U vrtnom kamenjaru koji je stalno izložen suncu dobro će uspjevati ognjica i plavi jastučac.
Ne zaboravite begonije. One uspjevaju i na suncu, i u polusjeni i u sjeni. Da bi vam cvjetnjak bio u cvatu tijekom cijele godine dodajte i trajnice čiji cvat nije rezerviran samo za lipanj i srpanj, nego može potrajati sve do listopada ili prvog mraza. Sjajan primjer je ukrasni luk (rod Allium) koji pripada vrsti bilja koja s lakoćom uspjeva u vrtu, no iznenađujuće, nije tako popularan izbor i često ga se zaobilazi. Impozantna, savršeno okrugla glava cvijeta na čvrstoj stabljici njegova je najprepoznatljiva odlika.
Dobar izbor je i neven koji cvate od lipnja do listopada, ovisno o sorti i o vremenu sijanja. Kod nas slovi kao starinska biljka koja se od davnina mogla vidjeti u našim seoskim vrtovima, a upotrebljavala se i kao kuhinjski začin. Neven ima i ljekovita svojstva. Raste bujno i grmoliko, a dobro je ostaviti dovoljan razmak između pojedinih biljaka.
