Peru je domovina je kikirikija (Arachis hypogaea L.; Familiae Papilionaceae, obitelj lepirnjače), poznatog pod imenima orašac i zemljin orašac, odakle su ga Španjolci prenijeli u Europu početkom 16. stoljeća.
Kikiriki je bio hrana stare civilizacije Inka. Od njega su dobivali ulje, brašno i krupicu. Kažu da je jedenje kikirikija zarazna navika i doista, tko god ga je kušao, zna da je teško prestati ga jesti. Kikiriki prije svega ubrajamo u namirnice koje hrane mozak.
Dobar za memoriju
Znanstvena istraživanja potvrđuju da kikiriki pojačava memoriju i koncentraciju te sluh i pažnju, a smanjuje depresiju, tjeskobu (triptofan – esencijalna aminokiselina). Prehrambene vrijednosti kikirikija znaju cijeniti vegetarijanci koji svakodnevno rabe njegove proizvode, kao i osobe koje imaju zdravstvenih tegoba zbog nedostatka folne kiseline (jetra, tkiva, itd.) i kardiovaskularne bolesti...
Kao sve mahunarke, tako i plod kikirikija djeluje povoljno kod dijabetesa, jer ima sposobnost održavanja niske razine šećera u krvi, zatim kod dijabetičke retinopatije (genistin), hipoglikemije, endometritisa (tanka crvena opna sadrži oligomerni procijanid, koji sudjeluje u nadzoru hormona, itd.), slabe ili oslabljene muške potencije (pojačava je nakon preležane bolesti, operacije, stresa, depresije, itd.), kao galaktagog (pojačava lučenje mlijeka kod dojilja – i u Kini se rabi u te svrhe kikiriki), antioksidant i kardiotonik (sastojci koji se nalaze u plodu i tankoj crvenoj kori kikirikija nazivaju se oligomerni procijanidi, polifenoli, fenoli, koji su dobri i jaki antioksidansi, a ujedno štite srce od srčanog udara, karcinoma i moždanog udara itd.), bolesti želuca (kod hiperaciditeta, pojačane i povišene želučane kiseline, žgaravice), bolesti jetre (hepatoprotektivno te hipolipemijsko djelovanje), dijetetik (rabi se za jačanje i dobivanje na težini itd.), upalnih stanja (uzima se tinktura od sirova ploda), bolesti bubrega (nefritis).
Učinkovit je i kod bolesti srca, krvi i krvnih žila (povišenih masnoća u krvi jer sadrži mononezasićene i polunezasićene masne kiseline, što u konačnici povoljno djeluje na koronarne bolesti i razinu masnoća). Kao vazokonstriktor krvnih žila i hemostatik rabi se kod raznih krvarenja, hemofilije, uzima se u obliku alkoholnog ekstrakta, konzumiraju se sjemenke itd.), tegoba s pražnjenjem crijeva (djeluje kao blagi laksativ itd.), kod mentalne zaostalosti (dobro je uzimati plodove kikirikija jer su bogati argininom i glutaminskom kiselinom itd.), hemoroida (za prvu pomoć dobar je maslac od kikirikija itd.).
Učinak ulja i maslaca
Ulje kikirikija rabi se u liječenju: reumatizma, gonoreje, nesanice, bradavice, čišćenja probavnog sustava, čišćenja dišnog sustava.
Maslac od kikirikija rabimo kod: tegoba sa srcem odnosno krvnim žilama (koronarnih) jer maslac sadrži 80% nezasićenih masnih kiselina, tegoba s kostima i kosom, tegoba s kožom i to suhom – naboranom – ljuskavom – te kod osipa i crvenila (rosacea) jer obiluje vitaminima kobalaminom B12 i riboflavinom B2.
Kikiriki rabimo kao: antiinflamatorik, antioksidant, afrodizijak, dermetik, emolient, ekspektorant, hepatopretoktor, hipolipedemik, galaktogog, karditonik, laksativ, neurotonik, pektoral. Toksičnost: kod zelenih plodova kao i kod starijih već pokvarenih dolazi do razvijanja aflatoksina B i G (kancerogeni sastojak) koji štetno djeluje na organizam.
Kontraindikacije: moguće su alergije na proizvode od kikirikija, i to naročito kod djece, koja mogu dobiti osip, kašalj, nagon na povraćanje te teškoće u disanju. Potrebno je obratiti pozornost kod konzumacije proizvoda od kikirikija jer pokvareni proizvodi štetno djeluju na zdravlje čovjeka (aflatoksin). Ako se pretjera, dolazi do žgaravice i nadutosti te stvaranja plinova.
Pa kad je tako dobar onda bi ga preporučio našim umnim poliričarima kao dnevna hrana prije ulaska u Sabor i po izlasku po 1 kg.