Promjene na tržištu

Sve popularniji model stanovanja – dugoročni najam stana

promo
Thinkstock
27.08.2018.
u 07:46

U razvijenim zemljama model dugoročnog najma najprihvaćeniji je i najrašireniji model stanovanja

U posljednje dvije godine, na najvećem nekretninskom tržištu, onom zagrebačkom, broj stanova za najam se upeterostručio. Osim stanova za dnevni najam, koji su zahvaljujući sve većem broju turista koji odabiru metropolu za svoju destinaciju doživjeli pravi procvat, sve je više i stanova za dugotrajni najam. Također, valja napomenuti i da je sve više građana koji ne posluju na crno nego uredno prijavljuju svoje najmoprimce.

Vlasništvo nije kriterij

Zanimljivo je da najam stanova raste u cijeloj Hrvatskoj, posebice u većim gradovima i turističkim odredištima.

– Više je razloga zbog kojih raste broj stanova za najam, prije svega zbog cijene – turistima je povoljnije i komfornije iznajmiti stan nego boraviti u hotelu, a građani polako shvaćaju da vlasništvo, u nas često ostvareno dugogodišnjim kreditima, nije uvjet za stvaranje doma – objašnjava Irena Tušek iz agencije nekretninama te dodaje:

– Zahvaljujući boljoj regulaciji na tržištu te osviještenosti građana, dugoročni najam više nije bauk i sve je više mladih obitelji koje se odlučuju na takav model stanovanja.

Sličan model, doduše uz mogućnost kupnje, ponudila je ne tako davno i država svojim programom POS Plus kojim su domove u unajmljenim stanovima pronašle brojne obitelji koje si nisu mogle priuštiti vlastitu nekretninu.

Ništa bez wi-fi mreže

I dok su kod nas pomaci vidljivi, u usporedbi sa Zapadom i dalje prilično zaostajemo. Naime, u nas je i dalje većini građana cilj vlastita nekretnina, iako, realno, sve nekretnine kupljene na kredit sve do njegove otplate vlasništvo su banke, dok je u razvijenijim zemljama model dugoročnog najma najprihvaćeniji i najrašireniji.

Kada govorimo o cijenama najma, one drastično variraju i nisu regulirane nego proizvoljne. Najskuplji stanovi za najam nalaze se u elitnijim četvrtima, a osim položaja, cijenu diktira i veličina stana, stupanj uređenosti, blizina sadržaja... Turisti najčešće biraju gradska središta, stoga su cijene u tim područjima u većim gradovima prilično visoke, no može se naći stanova za dnevni najam već za dvjestotinjak kuna. Zanimljivo je da je uza već spomenute uvjete jedan od najvažnijih pri potrazi za stanom za najam dostupnost wi-fi mreže.     

Ključne riječi

Komentara 12

DO
dopizdilomi
11:51 11.03.2017.

Propaganda. Sve ste uzeli još su ostali stanovi i kuće naših roditelja pa promovirate da je bolje biti podstanar nego gazda na svom.

TA
tauber
11:55 11.03.2017.

kakva propaganda banksterskog lobija, da prevedem... dragi naivci potpisite s nama ugovor da cete nam dozivotno placati najam nakon cega cete biti vlasnici samo vase nepostojece mirovine koju ce isto nasi vrsni strucnjaci uloziti u fondove kapitala na Bahamima. to je zapravo najbolje za vas jer "Zahvaljujući boljoj regulaciji na tržištu te osviještenosti građana, dugoročni najam više nije bauk" . Zasto bi vasoj djeci ostavili nekretninu kad i njima mozemo uruciti sarene kljucice kao ovima na slici, skupa sa ugovorom. A kad sa 70 ne budete mogli placati najam tko vam je kriv, obratite se drzavi,

MA
marcellus
10:41 11.03.2017.

"realno svi stanovi kupljeni na kredit su do otplate vlasništvo banke" - nisu, kupovao sam stanove na kredit više puta, vlasništvo su kupca. Jer kupac ima vlasnička prava, ne banka. Kupac ih može prodati i prije otplate (ima više načina da se to uradi, prijenos hipoteke na budućeg vlasnika koji preuzima otplatu, ili tako da on kad plaća uplati dio banci a dio kupcu i time otplati ostatak kredita pri kupnji, itd.) Dajte nemojte gluposti pričat, to je mit da je banka vlasnik, banka ne može raspolagati stanom niti ga prodati dok god ga vlasnik bar donekle uredno otplaćuje. Dakle nije vlasnik, a ne postaje vlasnik ni ovrhom, nego stan prodaje sud na dražbi ako ga vlasnik ne otplaćuje a stan je pod hipotekom, ostatak glavnice ide banci a razlika ako je ima vlasniku stana

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije