I danas je mnogima jedini način da dođu do vlastite nekretnine – kupnja kreditom. No, od početka krize do danas broj odobrenih, ali i traženih kredita sve je manji. Osim što su banke znatno postrožile uvjete, i građani su se opekli upravo najviše na stambenim kreditima. Sjetimo se samo slučaja Franak.
Fiksna ili varijabilna kamata?
Stoga ne čudi da je trenutačni trend na tržištu kada je riječ o stambenim kreditima uzimanje kredita u kunama, dakle, bez valutne klauzule, i upravo na njih otpada, ovisno o bankama, od 40 do 70 posto svih realiziranih stambenih kredita. Drugi trend vezan uz stambene kredite jest fiksna kamata umjesto promjenjive.
– Atraktivnost kunskih kredita u odnosu na kredite vezane uz euro ovisi o kretanjima tržišnih kamatnih stopa na domaćem i na vanjskom, eurskom tržištu. Povijesno gledano, tržišna kamata na kune uvijek je bila viša od kamate na eure, pa je i kamata na kunske kredite bila viša nego na kredite u eurima. U posljednje dvije godine razlika između tržišnih kamata nalazi se na najnižoj razini – objašnjavaju iz jedne poslovne banke.
Svima onima koji se odluče na dugogodišnji kredit, što stambeni svakako jest, s fiksnom kamatom stopom treba naglasiti da je to zapravo instrument zaštite od rizika mogućeg rasta EURIBOR-a. S druge strane građani koji nastave otplaćivati kredit s promjenjivom kamatom i dalje ostaju pod rizikom njezina mogućeg rasta u budućem razdoblju, ali istodobno će ona u ovom trenutku biti niža u odnosu na fiksnu.
Pravila su to koja vrijede na kreditnom tržištu, a na svakome je da ipak sam procijeni koji mu se rizik više isplati. Valja spomenuti da većina poslovnih banaka, osim stambenih kredita u kunama, nudi i gotovinske kredite u domaćoj valuti, a u pravilu maksimalni iznos takvih ne premašuje 230 tisuća kuna. Među ostalim valja napomenuti da su banke krenule u ovu kunsku inicijativu zbog puno manjeg broja realiziranih kredita. Iz istog razloga i kamate su na takve kredite sve povoljnije, a s obzirom na to da sve više građana traži kredit u kunama, ne čudi da su se banke odlučile tržišno nadmetati baš u tom segmentu.
Svi žele kunske kredite
Svakako je zanimljiva i anketa Udruge Franak koja je pokazala da čak 90 posto članova želi refinancirati kredit, i to kunskim kreditom s fiksnom kamatnom stopom. No, o konverziji kredita u kune razmišljaju i oni koji ih imaju u eurima jer se i oni boje da bi (možda) mogli završiti kao dužnici u švicarcima. Međutim, u obzir valja uzeti i činjenicu da hrvatski građani vole plaćati u kunama, ali ipak štede u eurima. Količine kuna na tržištu su ograničene. Još jedan razlog zbog kojeg banke mame na kupnju povoljnijim kreditima svakako je veliki fond neprodanih nekretnina koje – propadaju.
Tržište nekretnina u stalnom je padu, no nije ujednačeno i velika su odstupanja u pojedinim kvartovima većih gradova, a posebice među gradovima tako da su željene nekretnine mnogima i dalje samo nedosanjani san, a za razliku od 2006. ne kupuje se bilo što i građani puno oprezniji.
Ako ste pak među onima koji su se odlučili na kupnju nekretnine kreditom, vodite računa ne samo o valuti i kamati, nego i o brojnim dodatnim troškovima i zamkama koje podizanje kredita nosi. Prije same realizacije dobro se raspitajte koliki su točni troškovi kredita (uključujući obradu, procjenu nekretnine, solemnizaciju kod javnog bilježnika...), na koji rok otplate podižete kredit te koji su instrumenti osiguranja.
No, ne instrumenti osiguranja za banku (ona će se osigurati vinkuliranjem vaše police životnog osiguranja, jamcima i hipotekom na nekretnini), nego vašeg osiguranja ako slučajno ne budete mogli otplaćivati kredit.
Mnogi na to ne misle dok ne bude prekasno!
