Uslijed inflacije i energetske krize, osim životnih troškova rastu i cijene nekretnina, čeka nas prelazak na euro, otvaranje tržišta za strance tako da je na tom području vrlo turbulentno, o tome što se sve događa na tržištu nekretnina razgovarali smo s direktorm Sky Nekretnina, Sanjinom Rastovcem.
CIjene nekretnina nezaustavljivo rastu, prosječna cijena kvadrata u Zagrebu dosegla je gotovo 3000 eura. Kupaca ima, ali tko su oni?
- Cijene rastu slijed niza faktora, od toga da nas je pogodila inflacija do toga da su cijene rada i sirovina drastično poskupjele. Novogradnja u širem centru jako je tražena, a kupci su ljudi koji su ili prodali nasljdestvo ili imaju dobre plaće pa mogu financirati tako velike kredite. Relano, ljudi s prosječnim plaćama bez dodatne financijske inijekcije ne mogu kupiti više od 50-60 kvadrata - kaže Rastovac.
To znači ni da sufinanciranje APN-a ne pomaže mladim obiteljima znamo li da sufinaniraju nekretnine do sto tisuća eura, odnosno do 1500 eura po kvardatu?
Ta mjera trenutno zaista nije od pomoći jer takve nekretnine ne postoje na tržištu, barem ne gradu kao što je Zagreb koji je najveće tržište. Trebalo bi promijeniti model kako bi on zaista pomogao ljudima u riješavanju stambenog pitanja - objasnio je.
U vrijeme pandemije i lockdowna pokazalo se da ije imati kuću zapravo blagoslov, je li se promijenilo stanje na tom tržištu?
- Ne samo pandemija već i potres natjerali su ljude da počnu razmišljati o komforu koji nude kuće. Mi volimo stanove, dok u Americi, recimo, vole kuće. Činjenica je da su cijene, gledano po kvadratu, za kuće niže, ali obično su kuće velike, građene za nekoliko generacija, a realno, mladi se u pravilu odsele i te kuće zjape prazne. Ali zato se dosta traže kuće manje kvadrature, kao i zemljišta u okolici Zagreba koja omogućuju gradnju bilo klasične bilo montažne kuće s puno prostora na otvorenom.
Uskoro prelazimo na euro, što možemo očekivati?
- Cijene sigurno neće drastično rasti zbog prelaska na euro, ali se otvara jedno novo tržište, naše nekretnine postat će dostupnije strancima koji i sada traže eksluzivnije nekrtenine prije svega na moru.
Povratkom studenata u sveučilišne gradove kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Zadar nakon ljetnog odmora, raste i interes za stanovima za dugoročni najam. U kombinaciji sa sve izraženijom inflacijom, ali i nedostatkom ponude koja odgovara kriterijima budućih stanara, ove je jeseni potrebno izdvojiti i veće iznose za mjesečni najam u odnosu na prošlu godinu. Pokazalo je to najnovije istraživanje Njuškala.
- Tržište najma uvijek prati kretanja cijena na tržištu nekretnina pa tako ne iznenađuje poskupljenje u tom segmentu. Vjerujem da će budućnost najma, posebno za studente biti iznajmljivanje soba u stanu kako bi si studenti mogli priuštiti dobru lokaciju - zaključuje Rastovac.
Cijeli razgovor pogledajte u videu:
Obzirom smo već sada među skupljima u Europi, teško da nam cijene kvadrata još dugo mogu rasti. Strancima je, uz uvjet reciprociteta, naše tržište nekretnina i ranije bilo dostupno. Al pazite, nisu niti oni stado budala da će platiti M2 svoje vikendice koja je njihova 2. ili 3. nekretnina više nego za M2 svog svakodnevnog stambenog prostora. Hrvatska obala je lijepa, al lijepa je i cijenovno prihvatljivija i Grčka i Italija. Tim više da u Grčkoj sezona traje duže nego kod nas, pa će i svoju vikendicu koristiti više nego u Hrvatskoj. I zanimljivo je da pored te silne navale domaćih i stranaca još uvijek ima toliko nekretnina koje se prodaju. Obzirom na rečeno, priča ovog agenta mi baš i ne drži vodu.