Zrcaleći prošlost našeg grada Inspirativno druženje u Klubu kazališta Komedija, spojilo je glazbu i knjigu, uronilo u povijest i kulturni život toga vremena, oživjelo duh staroga, a gotovo zaboravljenog Zagreba. U opuštenoj atmosferi osmišljenoj po uzoru na klubove kabaretskog tipa, besprijekorno čisti sopran Milane Stilinović dočarao nam je zvukove Hatzeove serenade i goste uveo u još jednu Inspirativno književnu večer.
Profesor emeritus i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pjesnik, kritičar, teoretičar, esejist, memorijalist, antologičar, prevoditelj i brilijantno britak Mladen Machiedo potvrđujući erudiciju i sjećanje na jedno davno i neponovljivo vrijeme, osvrnuo se na knjigu autorice Rosie Kugli 'Tragovi u vremenu', istaknuo kvalitetu i lakoću kojom je pisana. Osvrnuo se i na poteze koji su doveli su do toga da knjižara Kugli, kasnije „Mladost“, od čitateljskog središta ovih prostora postane još jedna tužno ugašena priča u rukama krivih ljudi. Nakon kronologije uspona i pada knjižare, posebno se zadržao na memoarističkom prisjećanju kultnih izdanja naklade Kugli, u kojima autorica poseže i za osobnim osjećajima prema knjigama koje su joj obilježile život. Svemu je dodao vlastite refleksije, priču o Ivani Brlić Mažuranić i njenu nominaciju za Nobelovu nagradu, a uključio je i i susrete sa Krležom te pitanje Krležnina odnosa prema A.B.Šimiću.
Iva Körbler kustosica, likovna kritičarka, diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu, suradnica u mnogim stručnim časopisima i novinama u kojima objavljuje likovne kritike s područja suvremene umjetnosti i moderne arhitekture. Autorica je nekoliko monografija tebrojnih izložbi suvremenih domaćih i stranih umjetnika. Iako se dosta bavi suvremenim temama, osvrnula se na bogatu prošlost grada, te na obiteljskom primjeru pokazala kako se voli i oplemenjuje grad. Njezin se prapradjed Franjo Serafin na poziv nadbiskupa Haulika, iz Beča vratio u Zagreb i osmislio hortikulturni plan parka Maksimir kakvog danas poznajemo. Iva s ponosom ističe da se obiteljska tradicija oplemenjivanja kulture i života grada nastavila iz generacije u generaciju. Ivin pradjed, graditelj Ivo Štefan s poduzećem Kalda i Štefan sagradio je mnoge važne zgrade Donjeg Grada s kojima je Zagreb dobio karakterističan historicistički štih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.Ipak, kao povjesničarka umjetnosti svjedoči tome da grad Zagreb ne bilježi dovoljno vrijednosti koje ima uz diskretnu poruku da za razvoj grada, njegovih građana i kulture ponekad nije dovoljna samo sposobnost i dobra volja pojedinca, nego i povijesno-društvene okolnosti te napor zajednice.
Kako je akademik Machiedo predložio da se na tragu "Tragova u vremenu" u Ilici 30 postavi ploča kojom bi se zabilježilo kako je tu nekad bila kultna knjižara Kugli, Iva je dodala kako Zagreb ima adresa koje bi svakako valjalo obilježiti jer svjedoče o životu grada i pripadnosti urbanitetu kulturnog kruga kojem je Zagreb pripadao.
- Imamo brojne građevine koje svjedoče da je Zagreb pripadao svome Europskom vremenu, europskoj arhitekturi 19 i 20 stoljeća. Prolazeći Novakovom ulicom, ne mogu se oteti dojmu da bi iz svake kuće mogao 'ispasti' i Hercule Poirot – duhovito je primjetila.
Večer za pamćenje završila je uz pjesmu Brune Taclika 'Kaj', u izvedbi Milane Stilinović koja je podsjetila da nas sve ovdje i kroz generacije veže, naš dobri i dragi 'kaj'.
