Listopad je pred vratima, a njegov dolazak za većinu stanovnika kontinentalne Hrvatske znači i pripremu za početak sezone grijanja. Prije nego li ponovno upalimo svoje "peći" jako je važno poduzeti neke ključne korake kako ne bi dolazilo do problema od kojih neki mogu biti i opasni po život.
Ono što bi svakako valjalo napraviti pregled je dimnjaka, neovisno o tome na koji energent se grijete jer neispravni dimnjaci izuzetno su opasni. Mogu biti uzrok požara, trovanja i neefikasnosti sustava grijanja. Stoga je ključno obaviti stručni nadzor i u novu sezonu zakoračiti – sigurno. Pregled dimnjaka znači manje brige, ali i sprečavanje neugodnih situacija koje mogu imati i neugodne posljedice. A to su najčešće orošavanje dimnjaka, neugodan miris, povrat dimnih plinova koji dovode do vlaženja glatkih površina u stanu ili požara u dimnjaku.
Grijete li se na peći koje imaju ložište, dobro ga očistite i provjerite prohodnost. Ako se grijete na plin, obavezno prije sezone grijanja napravite servis bojlera kako biste bili sigurni. Zapamtite, bojlere je potrebno servisirati barem jednom godišnje, najbolje prije početka nove sezone. I neka to obavljaju isključivo licencirani servisi. Zbog taloženja kamenca u toplovodnim cijevima, a koji se izlučuje na temperaturi većoj od 60°C, vodu u sustavu nije preporučljivo zagrijavati više od te temperature. Ako imate kotao/bojler smješten u podrumu koji se ne grije, cijevne instalacije centralnog grijanja trebalo bi zaštititi navlakama toplinskog izolatora.
Nadalje, imate li centralno grijanje, bitno je nakon ljetne pauze dobro odzračiti radijatore, provjeriti kotlovnicu ili bojler i uvjeriti se da kompletni sustav komplicira besprijekorno. Na taj način ne samo da ćete se osigurati od nepredvidivih kvarova koji su zimi i te kako nezgodni, već ćete si priskrbiti i manje račune za grijanje te ćete rasipati manje energije...
Pri grijanju na plin ili loživa ulja (centralno), serviser treba pregldati i plamenike jer ako plamenik nije čist, energent neće dobro izgarati. Također, serviser treba pogledati je li u kotlovima i izmjenjivačima topline nataložen kamenac jer on smanjuje protok topline kroz sustav. U svim sustavima centralnih grijanja preporučljivo je ugraditi radijatorske termostatske ventile s kojim možete uštedjeti i do 20% potrošene energije. Rasipanju energije i velikim računima može se doskočiti uz nekoliko trikova. Samo jedan stupanj manje ili više na radijatoru može puno značiti za ukupne troškove potrošnje energije jer se smanjenjem temperature za samo jedan stupanj godišnje može uštedjeti gotovo pet posto energije za grijanje. Stoga prilagodite odjeću godišnjem dobu, kod kuće nosite topliju odjeću umjesto kratkih i laganih majica pa ćete moći sniziti temperaturu za stupanj-dva.
Temperaturu u prostorijama regulirajte isključivo putem radijatora, a ne otvaranjem prozora tako da, ako je u stanu prevruće, nemojte otvarati prozore samo kako bi se stan ohladio, već smanjite temperaturu na radijatoru. Također, ako dulje vrijeme držite prozore otvorene, ugasite radijatore te ih ponovno uključite i zagrijte prostoriju nakon zatvaranja prozora. Smanjenje potrošnje energije može se postići i boljom izolacijom – provjerite procjepe na prozorima i vratima jer kroz njih može strujati hladan zrak i zalijepite ih brtvenom trakom, a gubitak topline može se smanjiti i izolacijom cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore.
Da zaključimo, za sigurno grijanje pazite na sljedeće:
1. Jedan dimnjak – jedan bojler Na jedan dimnjak može se priključiti jedan plinski bojler. Važno je paziti na dovod zraka ako imate PVC-stolariju
2. Dostupan pristup Pristup za kontrolu i čišćenje mora biti dostupan s vrha dimnjaka ili s tavana na kojem moraju biti ugrađena dimnjačka vratašca.
3. Pazite na visinu dimnjaka Dimnjak na vrhu krova mora biti visok najmanje 30 cm, a na plohi ili ravnom krovu 150 cm.
4. Novo trošilo treba pregledati Ako priključujete novo trošilo, dimnjak obavezno treba pregledati jer je karakteristika ložišta bitno izmijenjena.
5. Za one s ložištem Dimnjak mora imati skupljalište čađe koje mora biti najmanje 30 cm ispod priključka ložišta, a pristup mora biti slobodan.
