Pravila odvajanja otpada, odnosno kamo što svrstati, kako u kuhinji maksimalno iskorištavati namirnice i bacati samo nužno te kako uštedjeti na sve skupljim energentima, struji, plinu, vodi. Svi se ti savjeti, između ostalih, nalaze na Instagram i TikTok profilima inicijative "Ja bolji građanin" koju je prije tri godine pokrenula Marina Matijević. Tema održivosti i ekologije Marina će se, naime, doticati i u nizu edukativnih kratkih videopredavanja, i to u sklopu Zelene akademije, koja je rezultat njezine suradnje s Večernjim listom i projektom Rezolucija Zemlja, a brojne savjete dijelit će s čitateljima i u svojim kolumnama.
Važna je edukacija
– Rezolucija Zemlja je predivan projekt i iza njega stoji ekipa s ispravnim načinom razmišljanja! U jako kratko vrijeme organizirali su najveću akciju čišćenja u zemlji. Nažalost, svakodnevno svjedočimo promjenama koje zahtijevaju hitnu akciju kako bismo zaštitili naše resurse i osigurali budućnost sljedećim generacijama. Smatram da nam je danas potreban svaki projekt koji potiče očuvanje prirodnih resursa i bioraznolikosti, smanjenje zagađenja i sve to uz neku socijalnu osjetljivost i inkluziju – ističe Marina te dodaje kako smatra da takvi projekti doprinose edukaciji javnosti o važnosti očuvanja okoliša te potiču ljude da prepoznaju svoju ulogu u očuvanju prirode što je, dodaje, ujedno i njezin zadatak u kreiranju sadržaja za društvene mreže.
Rođena Splićanka prije šest se godina doselila u Zagreb gdje je pokrenula malu online turističku agenciju, a zbog nedostatka posla u pandemiji odlučila je pokrenuti inicijativu koja bi, ističe, potencijalno svima olakšala život. Počela je samu sebe, dodaje, preispitivati može li nekako doprinijeti zajednici, a kako su je i samu izluđivala pitanja koji otpad kamo svrstati, odlučila se educirati te se dosjetila da bi savjete mogla dijeliti i s drugima.
Tako je 35-godišnja diplomirana komunikologinja i geografkinja na društvenim mrežama počela objavljivati savjete o odvajanju otpada. A sve njezine savjete, primjerice, gdje odložiti iskorišteno jestivo ulje te koja je održiva zamjena za kremu za ruke odnedavno možete pronaći i na službenoj internetskoj stranici "Ja bolji građanin", a za lakše snalaženje, Marina ih je odlučila svrstati u deset kategorija. U onoj pod nazivom "Bolja kuhinja" tako, primjerice, možete pronaći jesenski vodič za raznovrstan jelovnik koji obuhvaća raznovrsnu paletu sezonskog voća i povrća, tu su i savjeti što sve, vodeći se "zero waste" konceptom, možete napraviti od bundeve, a pronaći možete i brojne recepte uključujući i onaj za sočne polpete od ostataka špinata, kelja ili kupusa. U kategoriji "Bolja kupaonica" pronaći ćete, među ostalim, popis ekološki prihvatljivih sredstava za uklanjanje šminke, recept za prirodno univerzalno sredstvo za čišćenje te lokacije na kojima možete odložiti praznu ambalažu od dezodoransa.
Jeste li znali, primjerice, da samo jedna beba u prvih godinu dana potroši oko 2500 do 3000 jednokratnih pelena koje završe na deponiju i razgrađuju se sljedećih 500 godina? Upravo su zbog toga ekološki isplativije platnene pelene, a upute za njihovo održavanje pronaći ćete u rubrici "Bolji maleni". Svatko će poneki koristan savjet koji će kasnije moći primijeniti u svakodnevici pronaći i u rubrici "Bolji ormar" u koju je Marina svrstala informacije poput one zašto se bambus svrstava u najodrživije materijale te što se dogodi s obućom koju odbacimo.
Činjenica je da takozvana brza moda, odnosno odjeća koja se brzo proizvodi zbog trendova koji se stalno mijenjaju može imati posebno štetne učinke na okoliš pa je stoga s pratiteljima odlučila podijeliti i pet savjeta do održivijeg ormara, a to su: nosite odjeću koju već imate, popravljajte i prekrajajte, razmjenjujte odjeću s prijateljima, posuđujte za posebne prilike te kupujte rabljenu i vintage odjeću.
– Svaka naša promjena kad je riječ o očuvanju okoliša, ma koliko nam se činila mala, pomak je nabolje i iznimno je važna za poboljšanje života na planetu. A tako je zato što svaka mala održiva promjena vodi k drugoj maloj ili većoj promjeni pa onda dobijemo efekt grude snijega, kotrljanjem postaje sve veća i veća – objašnjava Marina koja je uoči početka svoje suradnje s Večernjim listom s nama odlučila podijeliti i nekoliko savjeta kojih bi se svi trebali pridržavati u održivom načinu života.
– Važno je pripaziti i pratiti potrošnju energije što možemo učiniti tako da biramo energetski učinkovite uređaje i žarulje, smanjimo grijanje i hlađenje za bar jedan stupanj, isključujemo uređaje koji nisu u uporabi, koristeći prirodnu svjetlost, a valja se pobrinuti i za dobru izolaciju. Dajte prednost javnom prijevozu, biciklu ili pješačenju, a ako koristite automobil, dijelite vožnju s drugima. Meni je bicikl najbolji prijatelj na udaljenostima koje to dopuštaju – ističe. Smatra i kako bi se trebala smanjiti i konzumacija mesa, kako treba birati lokalno uzgojene i sezonske proizvode te podržavati organsku poljoprivredu.
– Pronađite si kumicu na tržnici kojoj vjerujete jer ondje, kada ponesemo svoje vrećice i posude, kupujemo bez ambalaže. Revno odvajajte otpad i, ako možete, kompostirajte organsko za smanjenje količine otpada i stvaranje komposta. Smanjite korištenje plastike koristeći višekratne torbe za trgovinu, nosite vlastitu bocu za vodu i izbjegavajte jednokratnu plastiku koliko god je to moguće, a kod kupnje se odlučite za trajnije alternative – dodaje.
Tako na Marininoj web-stranici, uz brojne savjete, možete pronaći i ručno izrađena kolica za tržnicu od vrbove šibe kakva raste na području Hrvatskog zagorja, a koja su rezultat suradnje inicijative "Ja bolji građanin" i Drvenarije Pošpaić, čakovečkog obrta koji njeguje višestoljetnu tradiciju pletarstva u Hrvatskoj. Cijena im je 89 eura, a za 39 eura možete se počastiti 100 posto ekološkim cekerom izrađenim od kukuruzne komušine koja se dobiva se njegovim ljuštenjem. Ceker je pak rezultat suradnje inicijative s Hrvatskom kućom "Materina priča", a kupnjom možete pomoći, kako je istaknuto na stranici, autorici cekera, socijalno ugroženoj osobi.
Znate li što znače pojedini znakovi koje svakodnevno viđamo na raznim proizvodima, kao što je onaj s tri povezane strelice u obliku trokuta ili kako izgleda znak koji upućuje na odvojeno skupljanje otpada kakve najčešće viđamo električnim i elektroničkim uređajima, baterijama i akumulatorima? Ako je odgovor ne, ne propustite na stranici inicijative baciti oko na rubriku u kojoj Marina objašnjava značenje pojedinih znakova na ambalažama. Saznat ćete tako da se oznakom koja pokazuje čovječuljka kako papirić baca u kantu za smeće potiče potrošača na brigu o okolišu te daje do znanja da praznu ambalažu i otpad stavi na za to predviđena mjesta, u kante ili spremnike za odvajanje otpada.
U svojim će kolumnama Marina pokušati razraditi teme kao što su smanjenje otpada, savjesna potrošnja energije, ali i održiva prehrane i vođenje održivog kućanstva. Naglasak će, kaže, biti prvenstveno na edukaciji čitatelja te važnosti dijeljenja informacija o održivosti s prijateljima, obitelji i zajednicom kako bi se širila svijest i potaknule pozitivne promjene.
– Sve su ove teme svakodnevne i pružaju priliku da svaki pojedinac doprinese očuvanju okoliša i stvaranju održivijeg društva – dodaje Marina. Primjećuje i kako se, ističe, kvaliteta njezina života uvelike povećala otkako u svakodnevici primjenjuje smjernice koje potiču održivost, a iako je to u početku zahtijevalo dosta odricanja i prilagođavanja, smatra da i male promjene mogu rezultirati velikim pozitivnim utjecajem na pojedinca, njegovu okolinu i buduće generacije.
Pojedinac je bitan
– Postala sam svjesnija svog utjecaja. Prakticiranjem održivosti pojedinac doprinosi zaštiti okoliša. Smanjenje emisija štetnih plinova, smanjenje potrošnje resursa i recikliranje materijala smanjuju negativan utjecaj na ekosustave i pomažu u očuvanju prirode. Svakako to vuče sa sobom i određene financijske uštede. Smanjenje potrošnje energije i vode, izbjegavanje nepotrebnih kupnji i ulaganje u trajnije proizvode mogu rezultirati nižim računima i dugoročnom štednjom. Što se tiče zdravlja, nisam stručnjak, ali održivost svakako potiče zdravije navike kao što su prehrana sezonskim voćem i povrćem te veća tjelesna aktivnost. Ovakvi izbori, složit će se svi, doprinose fizičkom zdravlju, pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjuju rizik od kroničnih bolesti – ističe Marina koja najvećim problemom današnjeg društva smatra nedostatak edukacije.
– Edukacija je ključ svega. Visoka razina neinformiranosti građana o cjelovitoj održivosti i vlastitoj ulozi u tome dovodi do toga da se ne uključujemo onoliko koliko bismo trebali. Taj je stav prvo što trebamo mijenjati. Sve društvene skupine hitno trebaju početi raditi na promjeni jer održivost je rješenje za bolje društvo u cjelini – zaključuje.
Još jedan diskretan pokušaj udaranja po djeci i roditeljima, sve kako bi im se život čim više otežao, zamisli, sada su i dječje pelene problem... najbolje da ih gospodična zabrani. Vidim da imate jako lijepe Dr. Martens čizme, pogledajte karbonskii otisak koji ostavlja prozivodnja kože, to je tema u Americi već neko vrijeme, kupovinom istih proizveli ste CO2 kao da ste divljali sa Ferrarijem nekoliko mjeseci.