Ovih dana moj je vrt ispunjen letom pčela. Iz svojih košnica već su izašle pčele medarice, razletjevši se svuda po livadnom cvijeću i prvim cvjetovima koji su se pojavili na voćkama. No među njima ima i drugačijih pčela, dlakavijih, bez crno žutih pruga karakterističnih za pčelu medaricu.
Ima ih nekoliko vrsta (Osmia sp.); neke su posve sive, a neke imaju tamnosivu glavu i grudni dio, dok je trbušni dio narančasto žut (kod nekih vrsta čak i izrazito žut). Ako ih prepoznate, nemojte se uplašiti jer su veoma miroljubive i neće vas ubosti. Ja to dobro znam jer žive u hotelima za kukce koje sam postavila na zidu kuće, točno iznad mjesta gdje ručamo kada je toplo vrijeme.
Nekad i danas
Nekada su ove pčele i živjele u blizini ljudi češće nego danas. Bilo je to u doba kada su krovovi kuća bili pokriveni slamom, a drveni zidovi puni pukotina i rupica u koje su se solitarne pčele uvlačile. Naime, ova posebna vrsta ne živi u košnicama i nema maticu. One žive same pa ih zato i zovemo solitarne pčele, odnosno samice. Ponekad ćete čuti i za naziv pčele zidarice jer svoje nastambe zatvaraju blatom. Naravno, nekada su te nastambe bile upravo šupljine u slami.
Danas su ih zamijenili sve popularniji “hoteli za kukce” koje u svoje vrtove postavljaju organski vrtlari. Naravno, u te “hotele” mogu se zimi uvući i drugi kukci, npr. bubamare, no u dio koji je ispunjen šupljom trstikom najčešće će se uvući upravo solitarne pčele.
Život solitarnih pčela
Osim što su miroljubive i ne bodu, solitarne pčele su i odlični oprašivači. Lete već na temperaturi od 8 stupnjeva, odnosno u rano proljeće kada pčele medarice još miruju u svojim košnicama. Za voćke koje rano cvjetaju poput breskve ili kruške one mogu biti izuzetno bitne, čak i presudne. Budući da su dosta dlakave, lako prenose pelud s cvijeta na cvijet dok skupljaju nektar. Dio tog nektara koriste za vlastitu prehranu, a dio namjenjuju za svoje potomstvo.
O tome se brinu isključivo ženke koje u šupljini trstike polažu svoja jaja. Uz svako jaje ostavljaju malo nektara i peludi, a zatim ga zatvaraju pregradom od blata. Tako nastaju ćelije s jajima (obično 6-8) međusobno pregrađene blatom pa ćete po tome i prepoznati je li neka trstika “puna” ili nije.
Oprašivanje
Vrijednost solitarnih pčela u voćarstvu iznimno je velika. Prema podacima poljoprivredne savjetodavne službe (autorice Marije Ševar), jedna solitarna pčela Osmia rufa jednako je učinkovita u oprašivanju kao 120 pčela medarica (Apis mellifera). Za oprašivanje jednog hektara nasada jabuke, tvrdi autorica, potrebno je 500 ženki solitarnih pčela ili 3 klasične košnice sa 60 tisuća pčela radilica.
No pritom treba uzeti u obzir da je radijus kretanja solitarnih pčela relativno malen (200-250 m) pa se prema tome postavljaju njihove kućice. No, ako je u pitanju mali obiteljski vrt, tada je dovoljno da na zid kuće postavite jedan ili dva “hotela” za kukce sa rupicama promjera 8 mm. Pčelama ćete tako osigurati sigurno utočište, a sebi pouzdane i vrijedne oprašivače.
>>Kukurijek: zašto volimo taj lijepi i zaštićeni cvijet
