Sunca je sve više, zemlje se grije i svi vrtlari znaju da dolazi vrijeme kad počinju prvi vrtni radovi. Još su mogući mrazevi pa stoga oprezno sa sadnjom i sijanjem. A što možete raditi, savjetuje Jurica Glumpak, dipl. inž. agronomije.
BLITVA - Dobro uspjeva u različitim klimatskim uvjetima
– Već ovih dana u svoj povrtnjak možete posijati kulture koje podnose niske temperature. Tako, primjerice, na gredice možete zasijati salatu, rotkvicu, radič, grašak, kupus ili krumpir. Također, u zemlju možete staviti lučice luka za luk koji ćete koristiti tijekom ljeta ili jeseni. Kad je riječ o povrću koje ste posijali u posude, sada je vrijeme da ih pikirate, odnosno da ih po mogućnosti stavite u kontejnere kako bi se dobro razvijale – savjetuje agronom J. Glumpak.
GRAŠAK - Podnosi i malo niže temperature
Kad je o lučicama riječ, njegova je preporuka da uopće ne tretirate one koje mislite jesti mlade, već ih posadite netretirane. Problem koji se vrlo često javlja s lukom, a to je lukova muha, radije riješite na drugi način – posadite lučice poslije 1. svibnja jer ćete tako izbjeći prvu generaciju lukove muhe, makar i to ne jamči da se ona neće pojaviti.
SALATA - Sjeme salate među prvima se sije na gredice
Preparati koji se koriste za suzbijanje lukove muhe imaju vrlo visoke karence, odnosno potrebno je proći puno vremena od njihove primjene do vremena kada možemo luk konzumirati. Zato je najbolje za mladi luk koji mislimo jesti za 1. maj posaditi netretirane lučice. Luk koji ćemo čuvati u glavicama možemo, ako se baš mora, tretirati.
Kopajte i čupajte
U svibnju i lipnju, kaže J. Glumpak, šetat ćemo povrtnjakom i vrtom, pažljivo okopavati, ne preblizu korijena, kako bi razbili pokoricu koja se stvori primjerice nakon kiše, iščupat ćemo korov koji će izrasti. Na sadnicama rajčice trgat ćemo zaporke kako bi nam plodovi bili veći. No, agronom Glumpak upozorava – ni s trganjem zaporaka ne treba pretjerivati. 
LUČICE - Prije sađenja nemojte ih tretirati nikakvim sredstvima
Naime, termofilne kulture kao što je rajčica ili paprika na suncu će se, jednostavno rečeno, spržiti. Bolje je stoga da, primjerice, paprika raste među korovom, a tako je i s krastavcima, dok će rajčicu štiti zaporci. No, pazit ćemo već sada kod sijanja ili sadnje pa ćemo te termofilne kulture posijati ili posaditi u dio povrtnjaka koji je većim dijelom dana u hladu, ali pazit ćemo i na vodni režim.
ZAPORCI - Na sadnicama rajčice trgajte zaporke kako bi plodovi bili veći, no ne pretjerujte
– Tako ćemo paziti da glavičasto povrće poput karfiola, kelja, zelja i brokule posadimo u dio povrtnjaka gdje tlo ima veći udio ilovače, najbolje u pjeskovitu ilovaču jer će ona zadržavati vodu – ističe J. Glumpak. Možemo i u svrhu malčiranja staviti foliju, 30-ak metara crne folije stoji tek pet, šest kuna, a korist je dvostruka – nema korova, a ispod folije se tlo navodnjava. U svibnju ćemo i razrijediti posijanu mrkvu i peršin i, što neki ne znaju, presaditi ih pa ćemo "grincajga" imati više.
Pažljivo štitite
Ako bude potrebno, prskanjem zaštitite povrće.
– Svakako izbjegavajte preparate na osnovi nikotinoida jer će od njih, osim nepoželjnih insekata, uginuti i oni poželjni, primjerice pčele, bez kojih ionako neće biti plodova. Ta supstancija djeluje na živčani sustav svakog insekta i od toga ugibaju – upozorava agronom. 
RASAĐIVANJE - Posijanu mrkvu i peršin u svibnju treba razrijediti i presaditi pa će i grincajga biti više
Sada se ne trebate bojati pčela koje izlaze van iz košnica jer one u ovo doba nikoga neće ubosti. Sada nisu nervozne i samo traže neku obojenu površinu za čišćenje. Zbog njih izbjegavamo i prskanje insekticidima u doba cvatnje našeg povrća, a ako već moramo to raditi, prskajmo pred večer kad pčele odu spavati.
Ako na okućnici imate kakav zdravi panj, sada si možete uzgojiti gljive, na primjer vrlo cijenjene bukovače.
– Na panju je dovoljno napraviti rez pilom, inkuliramo ga micelijem, odnosno u rez stavimo kupljeni micelij i na to naguramo plastične vrećice. Tako ćemo u svom vrtu imati i delikatesne gljive koje možemo ubrati i odmah koristiti za vrlo fine obroke – preporučuje Jurica Glumpak.
Pridržavajući se savjeta agronoma, rad u povrtnjaku bit će nam prava rekreacija, a već u lipnju uživat ćemo u ubiranju plodova našeg rada, a uz to – znat ćemo što jedemo.
U RUPU STAVITE MALO CRNE ZEMLJE I ZALIJTE
Kad sunce još malo zagrije, već u travnju, u svojem povrtnjaku moći ćete saditi presadnice povrća bez obzira na to jeste li ih sami uzgojili ili sjemena ili ste pak presadnice kupili na placu. Ne zaboravite da je važno da u rupu koju ste iskopali po mogućnosti stavite malo crne zemlje i zalijete prije nego u nju stavite presadnicu. U tako mokru rupu stavite presadnicu, pažljivo pritisnite zemlju uz nju i zatim još jednom zalijte. Poželjno je prije sadnje malo i razrahliti korijen presadnice. Jednostavno je primite u ruke i pažljivo prstima prorahlite, razdvojite sitno korijenje.
NE PROPUSTITE: Uzeli motike u ruke: Mjesečno planiraju uštedjeti 400 kuna
