Poput mnogih drugih voćnih vrsta, jagode zahtijevaju određeno razdoblje hlađenja, odnosno vrijeme koje će provesti na gredicama, izložene niskim temperaturama. Ako nisu prošle barem pokoji dobar mraz, neće obilno cvjetati, pa ni donositi plodove. Zbog toga griješe oni koji misle da će, ako se požure i stave jagode u zaštićeni prostor već tijekom zime, postići raniju berbu.
Naprotiv, ako prerano prekinemo njezin prirodni ciklus, biljka će reagirati slabijom cvatnjom. No sada je već ožujak i, ako želimo ranije uživati u slatkim jagodama, potražite ovih dana način da ih malo zagrijete.
O čemu se radi? Podizanjem temperature potaknut ćemo brži razvoj biljke i tako postići da one dozru ranije nego inače.
KAKO PODIĆI TEMPERATURU?
Nekoliko je načina na koje možemo podići temperaturu oko vrtnih jagoda. Najjednostavnije je pokriti ih zaštitnim agrotekstilom koji propušta dovoljno svjetla, ali i podiže temperaturu za nekoliko stupnjeva. U tom slučaju u jagodama ćemo uživati tri tjedna ranije. Još tjedan dana prije, po prve plodove mogli bismo ići kada bi one rasle u hladnom klijalištu, dakle pod okvirom od stakla koji dodatno podiže temperaturu. Najbolje je rješenje staklenik, pogotovo ako u njemu postoji grijanje jer tada u berbu možemo ići i osam tjedana ranije nego inače. U svakom slučaju, bolje rezultate postići ćemo s ranijim sortama koje inače prve dozrijevaju. Takav su primjer sorte Hummi Merosa i Hummi Praline, mjesečarke koje beremo već početkom lipnja. Na ovaj način berbu možemo očekivati već početkom svibnja.
PROLJETNA NJEGA
U slučaju da se odlučimo na postupak forsiranja, bitno je znati da jagode trebaju našu pomoć. Naravno, u ovo doba važno je dobro očistiti sve suhe ostatke listova jer oni bi mogli biti eventualni izvor bolesti. Također je važno prorahliti i površinski sloj tla kako bismo omogućili bolje zagrijavanje. Tu je i pitanje prihrane. Srećom na tržištu postoji velik izbor gnojiva za jagode, pa čak i organskih, tako da svaki vrtlar može naći dobro rješenje za svoje jagode. Ja sam prošle sezone koristila gnojivo od guana u obliku peleta i rezultati su bili odlični.
No to sve ne bi bilo dovoljno kada ne bismo povremeno pomogli cvjetovima u oprašivanju. Budući da su biljke pod folijom ili u zaštićenom prostoru, do njih ne mogu doći kukci oprašivači pa ih trebamo zamijeniti mi. Dovoljno je da tu i tamo prođemo rukom preko cvjetova pa da prenesemo prašnike s jednog cvijeta na drugi.
NJEGA I RAZMNOŽAVANJE
Bez obzira na to hoćemo li forsirati jagode ili ne, treba znati da su to biljke koje traže nešto više pažnje. Vole redovnu, umjerenu vlagu u području korijena, mnogo sunca i pažljivo plijevljenje kako im korovi ne bi oduzeli prostor i hranjiva. No kada vegetacija krene, jagode će vrlo brzo buknuti, pa čak se i početi širiti. One to rade uz pomoć svojih vriježa koje šire na sve strane. Vrtlari koji su ih već razmnožavali dobro znaju da se na tim vriježama pojavljuju i listići i korijen. Treba ih samo pritisnuti u tlo ili u neku uzgojnu posudicu i one će se vrlo brzo ukorijeniti. No ako naš cilj nije razmnožavanje, tada vriježe nemaju nikakvoga smisla. One iscrpljuju biljku pa ona zbog toga slabije rađa. Stoga, ako ciljate na urod i veličinu plodova, svakako odrežite vriježe čim se pojave.
