Ponekad se ne mogu načuditi vrtovima koji su prepuni prekrasnih i skupih biljaka, a nemaju ni jednu jedinu stazu. Jasno je, takvi vrtovi nemaju definirano kretanje i rezultat su nepromišljene sadnje koja nema nikakav jasan cilj. Naprotiv, čak i skromnije vrtove u kojima nema mnogo biljaka, ali postoje staze i popločene terase, odmah doživljavamo drugačije. U njima prepoznajemo jasno vidljive dijelove vrta prilagođene različitim namjenama; boravku na otvorenom (odmoru, ručanju), igri (travnjak, pješčanik), uzgoju (voćnjak, povrtnjak, kompostište) ili jednostavno užitku promatranja (cvjetnjak, ukrasni dio). Drugim riječima, tamo gdje nema staza, stepenica ili terasa nema ni vrta pa je možda najbolje takve prostore zvati jednostavno okućnicama.
STIL
Kao i u arhitekturi, tako se i u oblikovanju vrtova svakih nekoliko godina javljaju nove mode ili trendovi koji bi nas trebali fascinirati i potaknuti na trošenje. Teško možemo reći da se tu radi o nekim velikim stilovima, već više o dopadljivom dekoru. Ponekad nam se čini da je izbor tako velik da nikada nećemo donijeti dobru odluku. Ipak, nije tako. Razmislimo malo o tome gdje živimo i kako nam izgleda kuća. Ako je građena formalno, sa strogim linijama i mnogo pravih kutova, najbolje je nastaviti takav stil gradnje i kod staza. One će djelovati najskladnije budu li pratile ravnine kuće, dok će skretanja izgledati nabolje ako ih postavimo pod pravim kutom. Naprotiv, ako stanujemo u objektu koji djeluje rustikalnije, s nekim zakrivljenim detaljima, tada bismo trebali zakriviti i vrtne staze.
MATERIJALI
Kada smo definirali smjer i osnovne obrise staze, treba odabrati i prikladne materijale. Pri tome također treba pogledati oko sebe i prilagoditi se graditeljskom naslijeđu okoliša u kojem živimo. Jasno je da će staza od benkovačkog kamena izgledati dobro u Benkovcu, ali ne i u blizini neke zagorske hižice. Tamo će bolji izbor biti stara cigla, maštovito posložena u uzorak ili kombinirana s drvom, kamenom i sl. No ako baš nikako nismo sigurni u svoju ukus ili znanje, možda je nabolje potražiti inspiraciju u nekoj dobroj knjizi o dizajnu vrtova. No nemojmo se zanijeti previše i promislimo dobro odgovara li ono što smo vidjeli na fotografiji našim mogućnostima. Moja je preporuka: ne miješajte više od dva ili tri materijala. Što jednostavnije, to bolje!
FUNKCIJA
Kakav ćemo tip staze odabrati, ovisi prije svega o našim potrebama. Dakle, najprije razmišljamo o funkciji, a tek potom o stilu i materijalima. Ukratko, trebali bismo prije planiranja sami sebi postaviti nekoliko pitanja. Čemu će staza služiti? Hoće li se njome koristiti samo jedna osoba ili će je koristiti nekoliko ljudi istovremeno? Treba li biti dovoljno široka da njome mogu prolaziti vrtne tačke? Želimo li da bude u razini tla kako bismo lakše kosili ili nam je važno da na njoj nikada ne bude blata? Jednostavno trebamo sami sebe zamisliti u svojim kretanjima i ,ako je ikako moguće, stazu postaviti tamo gdje smo već ugazili travu. To je najpraktičnije, ali ne i jedino rješenje. Staza postavljena na novom mjestu može potaknuti kretanje u novom smjeru, u dio vrta koji smo do tada premalo koristili.
