Blitva je veoma često povrće u domaćoj kuhinji, i moglo bi se reći jedno od onih koje smatramo najzdravijim. Blitvu posebno cijene mlade mame jer je odlična za djecu, ali i dijabetičare zato što je poznato da smanjuje glukozu u krvi. Nažalost, malo tko se pita kako je i gdje uzgojena i je li uopće zdrava? Iskreno, ni ja se donedavno nisam previše uzrujavala zbog takvih pitanja. Znam kakva je blitva koja raste u mom organskom vrtu i znam da je mogu konzumirati bez straha. No kada sam doznala kako je uzgajaju konvencionalni uzgajivači, shvatila sam da jednostavno moram reagirati.
KONVENCIONALNI UZGOJ
U konvencionalnom uzgoju povrća posve je uobičajeno da se tlo u pripremi tretira herbicidima. No kod blitve se herbicidi mogu koristiti u veoma ranoj fazi uzgoja, odnosno tijekom nicanja. Možda to ne bi bio problem kod povrća koje raste polako, ali s blitvom je drukčije. Svaki pesticid, pa tako i herbicid (sredstvo protiv korova) razgrađuje se nakon određenog razdoblja. U agronomskoj struci to se razdoblje naziva karenca i može trajati od nekoliko dana pa sve do dva mjeseca ili više. Tek kada karenca prođe, povrće se smije brati i konzumirati.
KARENCA
Budući da se blitva često uzgaja gustom sjetvom, uzgajivači je moraju prorjeđivati već nekoliko tjedana poslije uzgoja. Nažalost, te se biljke ne bacaju, već se prodaju na tržnicama kao mlada blitva, a one ostale ostavljaju se i dalje u uzgoju. U tako kratkom vremenu pojedini herbicidi ne stignu se razgraditi, pa tako ulaze u tkivo biljaka, i na kraju završavaju u našim tijelima. No ni to nije najgore. Budući da je blitva osjetljiva na pepelnicu, često se tretira prskanjem preparatima na bazi sumpora koji ima karencu od 35 dana. U praksi to znači da mlada blitva iz konvencionalnog uzgoja nikako ne može biti pogodna za konzumaciju, a posebno ne za malu djecu.
ORGANSKI UZGOJ
Upravo zbog brzog rasta, i brze berbe, veoma je važno da se blitva uzgaja na organski način. Pepelnica se, primjerice, može riješiti prskanjem preparatom od preslice koja se namakala u vodi 24 sata ili pak otopinom sode bikarbone (1g na 1 l vode). Ponekad se na listovima pojavljuju crne uši, no i one se mogu riješiti ako se nekoliko puta uzastopno poprskaju preparatom na bazi koprive. No, ti se problemi ionako u organskom vrtu događaju rijetko, posebno ako blitvu sadimo u blizini biljaka koje su njezini “dobri susjedi” poput graha, kupusnjača, luka i salate, ili pak začinskih biljaka kao što su kadulja, majčina dušica ili kopar.
Hvala vam, Kornelija, na svim ovim upozorenjima vezanima uz blitvu. Da čovjek ne povjeruje! Evo, upravo očekujem da se završi natječaj za gradske vrtove jer sam se prijavila za Borovje. Do prije nekog vremena imala sam priliku živjeti na selu (čak 8 godina), u blizini prekrasne rijeke Mrežnice. Imala sam svoj mali vrt i nikada nisam dopuštala ”kemiju u svoju butigu”. Ono što vam svima želim ovdje reći: kad sam tek kao ”friška” suseljanka došla u dućan, zaprepastila sam se kad sam shvatila što ljudi kupuju (i mladi i stari) - parizer, coca-colu, sve moguće i nemoguće grickalice, umjetne sokove....... Nisam mogla doći k sebi: gdje su nestale domaće kobasice i čvarci, zar nema više soka od bazge ili višanja, gdje je domaća mast, gdje su domaće jabuke, kruške, šljive....??????? Otišla sam sa sela, živim sada u Zagrebu, sama sam, u mirovini i želim svoj mali vrt, svoj ”zeleni kvadrat”! Želim organsku blitvu skuhati svojim unučicama i prijateljima. Voljela bih da nas je što više!