Dok je u prirodi još gotovo sve uspavano i čeka na proljetno buđenje, kamelije cvatu punom parom. Počinju cvjetati još u prosincu i cvatu sve do svibnja, objašnjava nam umirovljenica iz Rijeke Jagoda Pavletić, zaljubljenica u ove biljke raskošnog cvijeta, koji je svojom ljepotom od davnina izazivao divljenje.
Pozdrav šeširom
U Japanu poznata kao Tsubaki, znak elegancije i savršene ljepote, u Europi je u 18. stoljeću dobila botaničko ime Camellia u čast jezuitskom misionaru i botaničaru Georgu Josephu Kamelu. U Italiji su muškarci puni poštovanja prema raskošnoj ljepoti kamelije pozdravljali dizanjem šešira.
Na cvjetnom forumu poznata i kao “Dama s kamelijama”, Jagoda Pavletić rado razmjenjuje svoja iskustva s drugim ljubiteljima ovog cvijeća
Njezinom je ljepotom bila nadahnuta i Coco Chanel, učinila je bijelu kameliju jedinstvenim modnim dodatkom. Umirovljenica J. Pavletić, koju na cvjetnom forumu poznaju pod imenom “Dama s kamelijama” posvećena im je deset godina, a dnevno svojim biljkama u vrtu ispred kuće pokloni i po nekoliko sati. Noću je redovito na forumima gdje razmjenjuje svoja iskustva. Na dva kilometara dalje od obiteljske kuće, u riječkom naselju Zamet, preuređuje i stari djedov vinograd, zelenu oazu u kojoj je svašta zasadila, uglavnom trajnice, perunike, hermocallise, bogati voćnjak u kojemu su marelice, breskve, nektarine, jabuke, ginko, pa čak i rogač. No, prva i jedina ljubav su joj kamelije.
Raskošne ljepotice vraćaju sav trud uložen u njihovu njegu, a dnevno im treba i po nekoliko sati brige. Treba ih zaštititi od vjetra, skloniti s jakog sunca, no sve za njihovu ljepotu
– Ova je godina teška. Hirovito vrijeme ne da im da se otvore pa se dugo skrivaju u pupovima – kaže nam pomalo zabrinuto. Ne podnose buru, a nje na Kvarneru ne manjka. Ne voli ni izravnu svjetlost, pa svojim mezimicama u vrtu pronalazi sjenovita i od vjetra zaklonjena mjesta. Na pitanje zašto baš kamelije, objašnjava kako ih obožava, čine je sretnom i priznaje da su bolje društvo od ljudi.
Nema vremena
Svoje ljubimice uglavnom nabavlja u Italiji, u Pordenoneu.
– Veći je izbor, a i jeftinije su, za 10 eura možete kupiti već razgranatu kameliju s pupovima, dok je kod nas preko sto kuna, na akcijama nešto povoljnije. Kamelije sakupljam već 10 godina, svake godine dodam jednu, dvije – kaže naša čitateljica. U njezinu vrtu lošem vremenu prkose Brushfiela yellow, koja je ipak pokazala svoje žute cvjetove, Bob Hope crvene boje, bezimena bijela kamelija, dok druge tek trebaju propupati. A kada se otvore, cvjetovi “žive” do tjedan dana.
Botaničko ime dobila je prema kolekcionaru i misionaru Georgu Josephu Kamelu
U vrtu joj uspijevaju i citrusi, limete, limuni, naranče, a osobito je zanimljiv zrakasti ukrasni limun cistrus medika, odličan za spravljanje limuncina. I svoje citruse Jagoda nabavlja u Pordenoneu. Premda umirovljenica, vrlo je aktiva i kaže kako joj uvijek nedostaje vremena. Uz potpuno posvećenje svome vrtu, nalazi vremena i za druge aktivnosti, ponovno vezane uz kamelije. Djeluje u Hrvatskom društvu kamelija iz Zagreba, a tajnica je i riječke gljivarske udruge “Ožujka”.
"Traže puno pažnje, ali sve se isplati"
Zimzeleni grm velikih i raskošnih cvjetova omiljen je među ljubiteljima cvijeća, potvrđuje to i Dijana Škara Ereš, dipl. ing. agronomije iz Vrtnog centra Zrinjevac.
– Ovaj cvijet traži puno pažnje, ali se trud na kraju isplati. Ljudi je vole bez obzira na sve probleme i na to što cvijet nema mirisa – kaže D. Škara. Ističe kako je u priobalnom području kamelija uobičajeni cvijet na otvorenom, dok se na kontinentu uglavnom sadi u cvjetne posude.
– Najpoznatija je Camelia japonica, a cvijet može biti bijeli, crveni, ružičasti ili prošarani. U njegovom središtu je vijenac gustih prašnika. Biljka sporo raste, a može se uzgajati i kao manje grmoliko stablo. U Opatiji je, npr., poznata živica od kamelije – ističe D. Škara i dodaje da biljka dobro podnosi temperature od 5 do 10 Celzijevih stupnjeva. Zato ih na kontinentu zimi unose u zatvorene prostore, no oni ne smiju biti grijani. Kad su posađene na otvoreno, najbolje mjesto je ispod nekog crnogoričnog stabla od čijih će iglica tlo biti kiselije, a baš takvo odgovara kamelijama.
– Treba ih umjereno zalijevati, a lišće se može i špricati. Sjajni kožasti listovi, ušiljeni na vrhu, pridonose ljepoti kamelija. Cvjetaju u rano proljeće, a cvjetovi traju svega nekoliko dana. Ponekad kamelije mogu cvjetati i u ljeto – kaže agronomkinja. Presađuju se prema klasičnim pravilima, u posudu koja je za samo jedan broj veća od one u kojoj su rasle. Za bolju cvatnju treba prihranjivati dodajući kalij i fosfor. Oni hrabriji i spretniji mogu kamelije sami pokušati i razmnožiti. Najlakše je to reznicama, koje se uzimaju u srpnju ili kolovozu. Treba ih zasaditi u rahlo tlo, držati na svjetlom i toplom mjestu i dodati hormon za rast drvenastih reznica. Jednako uspješno trebalo bi biti i razmnožavanje zračnim povaljenicama, a razmnožavanje sjemenjem ipak bi trebalo prepustiti stručnjacima koji to rade u prilagođenim uvjetima.
