23.05.2014. u 12:35

Zaboravljeno cvijeće starinskih vrtova ponovno se vraća u modu, kako zbog ljepote tako i zbog svoje uloge u organskom vrtlarstvu...

Dragoljub (Tropaeolum majus) je neizostavan dio mog vrta već odavno. Već na prvi pogled jasno je da je riječ o botanički vrlo zanimljivoj biljci. Njegovi listovi, okruglog oblika poput lopoča, ne zadržavaju vlagu pa kapljice klize s njihove površine kao da je načinjena od nekog posebnog vodootpornog tekstila. Uostalom, prirodni uzorak površine njegovih listova posljednjih godina na mikroskopskoj razini proučavaju i znanstvenici, ne bi li otkrili u čemu je tajna njegove higroskopnosti. No nisu samo listovi zanimljivi znanstvenicima. I neobično lijepi cvjetovi ponekad u sumrak stvaraju jedinstven optički efekt, pa nam se čini kao da svjetlucaju. Sve u svemu, riječ je o veoma lijepoj i korisnoj biljci.

Foto: Nino Šoštarić

Stabljika dragoljuba je nježna i krhka, no sposobna je stvoriti mnoštvo uvijajućih stabljika koje nose listove i cvjetove

Korist

Kada govorimo o koristi dragoljuba obično ističemo njegove jestive listove bogate vitaminom C. Njihov, blago kiselkast okus slobodno možemo iskoristiti kao zanimljiv dodatak salatama, a cvjetove i pupove kao šarmantnu jestivu dekoraciju. Ipak, ova je biljka mnogo korisnija u vrtu nego na stolu. Budući da je vole napasti gusjenice, može poslužiti kao biljka hvatalica, pa je zato obično sadimo u blizini kupusnjača, posebno u blizini cvjetače i brokule. Jednako je tako privlačan i lisnim ušima, pa je stoga odličan susjed rajčicama. No osim što može poslužiti kao mamac i tako odvratiti štetnike od napada na povrće, neke kukce može i odbiti svojim mirisom, pa se stoga preporučuje posebno uz tikvice i krastavce.

Foto: Nino Šoštarić

Nježni cvjetovi dragoljuba posebno su zanimljivi ako ih pogledamo s boka

Uzgoj i njega

Dragoljub je jednogodišnja cvjetnica i obično se uzgaja iz sjemena koje sijemo o pojedinačne posudice početkom proljeća. Sjeme je krupno, pomalo nalik grašku i klija vrlo sporo (oko dva tjedna), no kada napokon krene raste vrlo brzo. Moj je savjet da s uzgojem započnete početkom travnja, kako bi do polovice svibnja presadnice bile spremne za presađivanje u vrt. Dragoljub nije osjetljiv na tip tla, što znači da ne zahtijeva nikakvu posebnu gnojidbu, no zato je veoma osjetljiv na mraz. Najbolje uspijeva na sunčanim mjestima u blizini povrća jer to su obično mjesta koja se redovno i često zalijevaju. Ipak, ako se dogodi da smo na godišnjem odmoru i da kiša ne pada dva ili tri tjedna, ništa zato. Ova naizgled nježna biljka može preživjeti čak i takvo razdoblje.

Foto: Nino Šoštarić

Dragoljub penjačica obično nosi žute cvjetove i može se, ako ga pažljivo pričvrstimo uz potporanj, popeti i do dva metra u visinu

Sorte

U posljednje vrijeme, a osobito ove godine, primijetila sam da su uzgajivači cvijeća u svoju ponudu napokon uvrstili i dragoljub. I to ne jednu, već nekoliko sorta. Najmanje među njima obično nose nježne tamnocrvene cvjetove i maslinasto obojene sitne listove. To su biljke koje neće narasti više od 20-ak cm. Većina ostalih najčešće su narančaste ili crvene boje s prekrasnim svježe zelenim listovima koji stvaraju grmolik izgled biljke visine do 50 cm. Dapače, ako ih sadimo kao pokrivač tla mogu djelovati poput pravih cvjetnih oblaka. Najkrupniji među njima, barem kada je riječ o habitusu, dragoljubi su penjačice koji mogu doseći bez problema visinu od dva metra. Obiđite ovih dana uzgajivače i odaberite nekoliko dragoljuba za svoj vrt.

Foto: Nino Šoštarić

Mini dragoljub ili kapuciner ima tamnocrvene cvjetove i sitne maslinastozelene listove

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije