Tijekom pandemije i kućne izolacije mnogi su na svojim balkonima i terasama počeli uzgajati biljke shvativši kako ih ta aktivnost smiruje i blagotvorno djeluje na njihovu psihu. Ništa čudno, s obzirom na to da je blagotvoran terapijski učinak vrtova i vrtlarenja na mentalno zdravlje ljudi odavno poznat, a neki zdravstveni sustavi u svijetu uključili su ga u procese rehabilitacije pacijenata. Na tom tragu nedavno je Udruga osoba s amputacijom udova grada Zagreba i Zagrebačke županije organizirala akciju ozelenjavanja Zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC-a Zagreb, u okviru Inina Zelenog pojasa.
Stjecanje novih vještina
Posađeno je 200 biljaka trajnica u unutarnjem prostoru Zavoda i na balkone prostora u kojem borave pacijenti na rehabilitaciji nakon amputacije kako bi oni sami vodili brigu o tim biljkama u sklopu rehabilitacijskog procesa, s ciljem da im se poboljša zdravstveno stanje i osjećaj zadovoljstva stjecanjem novih vještina.
– Pozitivan utjecaj terapije biljkama u rehabilitacijskom procesu već je potvrđen brojnim istraživanjima i u inozemstvu se često koristi i daje izvrsne rezultate. Ovim želimo uvesti terapiju u Zavod na mala vrata, s nadom da će ovaj primjer biti tek početak primjene terapije biljem u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Osobe s amputacijom u rehabilitaciji brinut će se za biljke i one će im oplemeniti prostor kako bi se bolje osjećale i kako bi našle zadovoljstvo u malim stvarima. Riječ je u 90% slučajeva o osobama koje su nedavno doživjele traumu ostanka bez nekog od udova i koje trebaju prihvatiti sebe na nov način. Brinući se o biljkama, družit će se pa će sve skupa pridonijeti i socijalizaciji – kaže Ana Sršen, predsjednica Udruge.
Predstojnik Zavoda doc. Neven Ištvanović kaže da je u fazi prilagodbe na ovu složenu zdravstveno-psihološku i socijalnu situaciju osoba s amputacijom svaka inicijativa dobra.
Akcija je provedena uz stručno vodstvo prof. Miroslava Poje s Odsjeka za hortikulturu i krajobraznu arhitekturu Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. Poje pojašnjava kako je hortikulturalna terapija sudjelovanje u hortikulturnim aktivnostima koje vodi registrirani hortikulturni terapeut radi postizanja definiranih ciljeva unutar utvrđenog plana liječenja ili rehabilitacije. U Hrvatskoj se pak više provodi terapeutska hortikultura, a nju mogu provoditi i drugi stručnjaci koji su stekli odgovarajuće obrazovanje.
– Može se koristiti u različitim okruženjima, uključujući bolnice, staračke domove, škole, rehabilitacijske centre, zatvore i mentalne ustanove. Cilj hortikulturne terapije je potaknuti oporavak i poboljšati kvalitetu života – kaže prof. Poje.
Navodi kako su brojne dobrobiti hortikulturne terapije poput smanjenja stresa i anksioznosti, što su dokazale i studije, budući da povezanost s prirodom, miran okoliš i fizička aktivnost doprinose smanjenju negativnih emocionalnih stanja.
– Terapija hortikulturom može poboljšati simptome depresije i poboljšati opće mentalno zdravlje. Osobe koje se bave vrtlarskim aktivnostima često izvješćuju o povećanju osjećaja zadovoljstva, postignuća i samopouzdanja. Nadalje, osobama s demencijom terapija hortikulturom može poboljšati kognitivne funkcije kao što su pamćenje i orijentacija – ističe.
Nisu zanemarivi ni fizički učinci jer aktivnosti poput kopanja, sadnje i održavanja vrta zahtijevaju fizički napor i mogu pomoći u poboljšanju fizičke izdržljivosti, ravnoteže i koordinacije. Tu je i faktor socijalne povezanosti jer grupne aktivnosti u vrtu promiču socijalnu interakciju, što može pomoći u izgradnji socijalnih veza. Terapija hortikulturom često se koristi kao komplementarna terapija u liječenju različitih zdravstvenih stanja, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ovisnost, poremećaje raspoloženja i dr. Pacijentima s posttraumatskim stresnim poremećajem rad u vrtu može pomoći da se opuste, smanje simptome tjeskobe i stresa te se nose s traumatičnim iskustvima.
Fizička izdržljivost
Osobe koje se oporavljaju od kirurških zahvata ili ozljeda mogu imati koristi od ove vrste terapije u smislu poboljšanja fizičke izdržljivosti, fine motorike i motoričkih vještina. Korisna je i za starije pacijente pa se često koristi u staračkim domovima kako bi se poboljšala kvaliteta života starijih osoba.
I osobama s ovisnostima vrtlarenje i rad s biljkama mogu pomoći u procesu oporavka od ovisnosti, s obzirom na to da pridonose smanjenju stresa i potiču pozitivne promjene u ponašanju te pružaju alternativu ovisničkim aktivnostima.
– Hortikulturna terapija prilagođava se individualnim potrebama klijenata pa se metode i pristupi mogu razlikovati u različitim situacijama – napominje prof. Miroslav Poje.
Smatra se kako je ova akcija prvi projekt terapije biljem u RH, no prema nekim podacima, 2003. je na Klinici za neurologiju KBC-a Osijek zabilježena prva pojedinačna primjena terapije biljkama. To samo govori kako je terapija hortikulturom kod nas još uvijek nedovoljno poznata i primijenjena, uostalom kao i u većini europskih zemalja.