Većina balkona, odnosno tegli, tijekom hladnijih zimskih mjeseci zjapi prazna, no, to ne treba biti tako. Naime, i u hladnom razdoblju godine postoji mogućnost uzgoja zelenila na balkonima, odnosno na otvorenom. Neke vrste cvijeća čak su otporne na mraz te se ne moraju unositi u kuću ni kad živa na termometru padne ispod ništice.
Bilo da je riječ o penjačicama, grmovima ili cvjetnicama, zimi se balkonsko bilje ne smije saditi u malim loncima za cvijeće, kako bi se spriječilo zamrzavanje zemlje i korijenja. Biljke postojane na mraz rastu veoma sporo te se mogu saditi gusto jedna do druge. Ako je mraz prejak, biljke ipak treba zaštititi od hladnoće ili pokrivanjem zaštitnim folijama ili platnenim zrakopropusnim vrećama. Kako se voda ne bi zadržavala u teglama i zamrzavala, mora se omogućiti drenaža. Te mjere omogućuju prezimljavanje zimzelenog i cvjetajućeg bilja na balkonu.
Robusne i otporne na zimu zimzelene su vrste drveća – smreka, čempres i borovica. Zimzeleno drveće ima prednost što raste dugo, lagano je za održavanje te se ubraja u dugovječno raslinje.
Ostale su zelene zimske biljke i bršljan, različite vrste trava i skrivenosjemenice-primulacee. Osim ovih zelenih biljaka postoje i cvjetnice postojane na mraz, koje u zimskom razdoblju privlače poglede svojim izgledom na balkonima. Omiljeni su grmovi božikovine sa svojim crvenim bobicama. I zimzeleni grmovi iz roda grmovi iz roda pernecija također imaju raznobojne bobice i sjajne zelene listove. U najpoznatije zimske cvjetnice ubraja se i snježni vrijesak koji cvate u najrazličitijim tonovima boja upravo u zimskim mjesecima. Nema šarenog cvijeća, ali zato raskošno obojenu krošnju nosi neka vrsta grmolikog vretena. Ova vrsta cvijeća često se sadi na grobljima, a posađena na balkonima u dugačkim kutijama za cvijeće osigurava dekorativnu sliku u tmurnim danima.
