Iako se mrkve u konvencionalnom uzgoju ne tretiraju tako često pesticidima kao neke druge povrtnice (npr. celer, špinat, krumpir), ipak su i te kako osjetljive na sve što se događa u tlu. Poseban su problem herbicidi jer se sporo razgrađuju i dugo ostaju na gredicama pa tako ulaze i u korijen biljaka. Zbog toga korjenasto povrće često sadržava više ostataka pesticida od lisnatog ili plodovitog.
No do problema u kvaliteti može doći i zbog loše pripreme tla ili neredovitog zalijevanja. Sve u svemu, za uzgoj mrkve treba se dobro pripremiti. U vrtovima koji se ne “štihaju” potrebno je svakako prozračiti tlo vilama i umjereno ga pognojiti. Mrkve ne vole previše gnojiva pa ih obično sijemo kao drugu kulturu, ili gnojidbu stajskim gnojem obavljamo u jesen.
POČETAK UZGOJA
Kada bismo mrkvu sijali na gredicu na koju smo stavili stajski gnoj, potaknuli bismo pretjeran razvoj lisne mase, a zadebljali korijen ostao bi malen. Zbog toga je najbolje koristiti dobro razgrađen kompost, jer on ima taman toliko hranjiva koliko mrkvi treba. Kada smo tako pripremili gredicu, možemo početi sjetvu. Mrkva se sije plitko u redove koji su jedan od drugoga udaljeni oko 35-40 cm. Ako ikako možete, pokušajte sijati rijetko, kako biste kasnije izbjegli prorjeđivanje. Sjeme će klijati sporo, na temperaturi višoj od sedam stupnjeva, pa o tome treba voditi računa na početku uzgoja. No kada se pojave listići i primijetite da su biljke preblizu jedna drugoj, svakako ćete morati prorjeđivati.
PRORJEĐIVANJE
Mrkve se prorjeđuju tako da između pojedinih biljaka u redu ostane oko deset centimetara. Na taj se način omogućuje pravilan razvoj korijena, no, nažalost, uz određen rizik. Budući da se pri tome poslu zrakom širi miris mladih, netom izvađenih mrkvica, vjerojatno ćemo privući i mrkvinu muhu. Taj je štetnik vrlo nezgodan jer polaže svoja jaja u korijen koji kasnije ličinkama služi kao dom i hranilište. Svakako, kada ne bi bilo prorjeđivanja, opasnost od ovog štetnika bila bi manja. No organski vrtlari doskočili su i tom problemu pa mrkvu siju u blizini luka koji svojim mirisom odbija mrkvinu muhu. Iako neki vrtlari kao papige ponavljaju koliko je ta kombinacija dobra, drugi pak tvrde da im luk uopće nije pomogao. Stoga je moj prijedlog; uzgojite mrkvu u blizini bilo koje biljke snažnog mirisa i pronađite svoj recept!
BERBA
Mrkva se može kontinuirano uzgajati, od proljeća pa sve do sredine ljeta. Dapače, ljeti se mnoge površine u vrtu oslobađaju pa je to dobro vrijeme za početak uzgoja. Iako rastu sporo, mogu se brati u bilo kojoj fazi, što znači da ne moramo čekati da se korijen formira do svog maksimuma. No ako u tome uspijete, uživat ćete u okusu koji se bitno razlikuje od konvencionalno uzgojenih mrkvi jer u njima neće biti gorčine koja dolazi od ostataka pesticida. Posebno je to važno u prehrani s mnogo kašastih sokova ili u kašicama za bebe. Stoga, ako do sada niste uzgajali mrkve na organski način, svakako pokušajte sljedeće sezone.
>>Kako oblikovati začinsku gredicu
