Iako se pojmovi kao što su “jesenski” ili “proljetni” češnjak često se koriste u vrtlarskoj terminologiji, dobro znam da mnogima još nije sasvim jasno o čemu je tu riječ. Zapravo, nema tu puno mudrolija. Riječ je o istom češnjaku, no o različitim terminima sadnje. U našim primorskim krajevima sadnja se obično obavlja tijekom listopada i o tome nitko ne postavlja nikakva pitanja.
No u kontinentalnim krajevima vrtovi su u listopadu ili još prepuni povrća ili previše mokri za sadnju. Stoga mnogi vrtlari hladnijeg podneblja radije čekaju da prođe prohladno, mokro zimsko razdoblje pa sadnju pomiču na ožujak. No bez obzira na to kada smo ga posadili, svaki će češnjak biti spreman za berbu tek sredinom ljeta.
RAZLIKE
Osnovna razlika između jesenskog i proljetnog češnjaka u tome je što će onaj koji smo posadili ranije (dakle u listopadu) imati dulju vegetaciju i automatski bolju priliku da razvije krupniju glavicu. Obrnuto, ona koji smo posadili u proljeće imati će na raspolaganju manji broj mjeseci da se posve razvije, pa će biti i manji. No to nisu jedine razlike. Naime, treba znati da je češnjak posađen u jesen vodenastiji i ne traje tako dugo kao proljetni. Razlog je vjerojatno u tome što je biljka u kratkom razdoblju morala osigurati zalihu energije u svoju lukovicu, pa je i njezin sadržaj koncentriraniji, a glavica čvršća i trajnija. Zbog toga moji češnjaci, uzgojeni proljetnom sadnjom, uvijek traju sve do sljedećeg ljeta, odnosno do nove berbe.
JESENSKA SADNJA
Što više godina promatram biljke u svom vrtu, sve me više zadivljuju one najvitalnije poput češnjaka. Gotovo da mu je i svejedno kada ćemo ga posaditi, on će sigurno znati iskoristiti svoju priliku za život i narasti ovako ili onako. No sa stajališta uzgoja ipak je dobro pridržavati se nekih pozitivnih iskustva. Jedno od njih govori o sadnji tijekom siječnja. Na taj se način vegetacija produljuje za dobra dva mjeseca, pa se tako može očekivati i zadovoljavajuća veličina glavica. I ne samo to. Za ovu je biljku dobro da u svom razvojnom ciklusu prođe hladno razdoblje u kojem je temperatura niža od 10 stupnjeva. Stoga, ako češnjeve posadimo tijekom siječnja, možemo biti više-manje sigurni da će hladnoća obaviti svoj posao i pripremiti kemijske procese potrebne za početak klijanja vrlo rano u proljeće.
DOBRE STRANE ZIMSKOG ČEŠNJAKA
Na ovaj smo način dobili neku vrstu trećeg uzgojnog tipa, onog zimskog. Njegova je vegetacija kraća od jesenskog, ali dulja od proljetnog, pa na taj način treba gledati i na rezultate. I takve će biljke biti spremne za berbu u sredini ljeta kada se njihovi listovi potpuno osuše. No kvalitetom će se ipak pomalo isticati, što znači da će njegove lukovice biti krupne i trajati dulje od jesenskih. To je barem moje iskustvo. Stoga, ako ovog vikenda uspijete pronaći malo vremena za jednu malu vrtlarsku akciju, očistite gredicu od korova i započnite sadnju. Pripazite samo da nabavite dobre domaće ekotipove, po mogućnosti one koji rastu u podneblju u kojem se nalazi i vaš vrt. No čak i ako u tome ne uspijete, jednostavno potražite češnjak na nekoj od domaćih tržnica i započnite svoju vlastitu mini proizvodnju. Sretno!
